Važna uloga klubova liječenih alkoholičara u borbi protiv ovisnosti

Alkoholno piće je svaki napitak koji sadrži određenu količinu etanola, alkohola koji nastaje fermentacijom žitarica, voća ili drugih izvora šećera. Alkoholna pića dijele se na slaba, srednje jaka i jaka ili žestoka alkoholna pića sa sadržajem etanola koji se kreće od 3% do 50%.

Alkoholizam je podmukla bolest

Ovisnost o alkoholu naziva se alkoholizam. Alkoholizam je psihički poremećaj koji označava prekomjernu konzumaciju alkohola koja pogađa pojedinca, ali i njegovu obitelj, radnu sredinu i zajednicu u kojoj živi.

Alkoholizam je bolest koja ne nastupa odjednom, već postupno i dugo vremena nije uočljiva ni okolini ni samom pojedincu. Neprekidnim pijenjem alkohola, kod osobe se polako, ali sigurno razvija alkoholizam. Kod mladih ljudi ovisnost o alkoholu puno se brže razvija nego kod odraslih.

Faze bolesti

Bolest ovisnosti o alkoholu prolazi svoje karakteristične faze:

• Faza umjerenog pijenja je prva faza razvoja alkoholizma. Pijenje alkohola najčešće započinje tako što osoba povremeno i umjereno pije alkohol. Međutim, kao i kod svake druge psihoaktivne tvari, s vremenom je organizmu potrebna sve veća količina alkohola za postizanje „efekta“. Povećavaju se količine i učestalost pijenja, a konzumacija alkohola postaje navika.
• Trening faza pijenja je prijelaz između faze umjerenog pijenja i razvoja ovisnosti. Umjereno pijenje sad prerasta u rizično i štetno pijenje alkohola.
• Razvoj ovisnosti. Alkoholizam karakterizira povećanje tolerancije, psihička ovisnost i zloupotreba alkohola. Povećana tolerancija se obično razvija poslije višemjesečnog pijenja alkohola i znači da osoba sad može podnijeti veće količine alkohola nego prije. Psihička ovisnost je potreba za stalnim unošenjem alkohola u organizam.

Razorne posljedice alkoholizma

Alkoholizam može imati razarajuće posljedice na obiteljski život i profesionalne obaveze. Problemi u obiteljskim odnosima, zanemarivanje dužnosti i financijske teškoće samo su neki od društvenih aspekata koji trpe zbog ovisnosti. Osim toga, ovisnost često dovodi do izolacije, gubitka prijatelja i društvene stigme.

Problem uporabe alkohola proteže se izvan individualnih navika. Smanjenje upotrebe alkohola na razini društva zahtijeva koordinirane napore svih segmenata zajednice — od vladinih tijela i zdravstvenih organizacija do obrazovnih ustanova i medija.

Klubovi liječenih alkoholičara: važna karika u oporavku

Klubovi liječenih alkoholičara (KLA) su zajednice ili grupe koje okupljaju osobe koje su prošle kroz tretman liječenja alkoholizma ili su u procesu oporavka, zajedno s članovima njihovih obitelji. Ovi klubovi igraju ključnu ulogu u pružanju kontinuirane podrške i ohrabrenja osobama koje se bore s ovisnošću o alkoholu, kao i u promoviranju dugoročnog oporavka i zdravijeg načina života.

Ovi su klubovi namijenjeni osobama koje su razvile ovisnost o alkoholu i planiraju potpuno prestati te onima koji su neposredno prestali konzumirati alkohol pa im je potrebna rehabilitacija i resocijalizacija. Klubovi liječenih alkoholičara uglavnom su besplatni, no najbolje ih je osobno kontaktirati kako biste dobili sve informacije o održavanju njihova rada i provjerili plaća li se članstvo.

Koncept rada klubova

Temeljni način rada unutar klubova liječenih alkoholičara je socioterapija uz manju zastupljenost psihoterapije. Klubovi se temelje na konceptu samopomoći gdje članovi pružaju podršku jedni drugima, dijele iskustva i ohrabruju se u procesu oporavka.

Aktivni članovi klubova liječenih alkoholičara nisu samo osobe s problemom uporabe alkohola, nego i članovi njihovih obitelji koji, s liječenom osobom, rade na održavanju apstinencije te poticanju njegove rehabilitacije i socijalne integracije.

Osim članova obitelji, svaki klub ima i stručnog djelatnika-terapeuta koji stručno vodi klub kreirajući i održavajući atmosferu. Terapeuti u svom radu koriste neke od brojnih tehnika: poticanje rasprave o određenim sadržajima, otvaranje, pružanje sadržaja za osobno ili obiteljsko promišljanje, podržavanje članova, reflektiranje na zamijećene procese, poticanje iznošenja osobnih iskustava i drugo.

Klubovi često razvijaju i aktivnosti izvan klubova koje mogu biti edukativne, odgojne, rekreativne, sportske ili društvene. Sastanci u klubovima su kontinuirani i održavaju se intenzitetom od jednom tjedno i to uobičajeno istoga dana i u isto vrijeme, a trajanje tih sastanaka je oko 90 minuta.

Važno da se u jednom klubu nikako ne premaši brojka od 12 liječenih osoba uz 12 do 15 članova njihovih obitelji te jednog do dva stručna djelatnika, odnosno ukupno od 25 do maksimalno 30 članova kluba.

Izvor: Portal ovisnosti