Obiteljsko zdravlje - 19. kolovoza 2022.
AUTOR ČLANKA - Duje Tomašević, dr. med., spec. obiteljske medicine

Mioklonus: uzroci povremenih trzaja mišića

Nevoljne kratke i brze kontrakcije mišića povezane su s brojnim stanjima, a posebno s neurološkim poremećajima. No mogu biti i bezazlene poput svima dobro poznatog osjećaja „padanja“ u snu

mioklunus - trzaji i kontrakcije misica

Mioklonus je kratka, brza, kontrakcija jednog mišića ili grupe mišića. Manifestira se kao epizode automatskih, nevoljnih pokreta dijelova tijela (treptanje, pokreti usnama, klimanje glavom, trzaji dijelova tijela ili udova). Mogu biti praćeni gubitkom tonusa, padom i gubitkom svijesti. Dijele se prema uzroku, zahvaćenim dijelovima živčanog sustava, proširenosti te kliničkim značajkama.

Epilepsija

Neka fiziološka stanja i mnogi neurološki poremećaji mogu se manifestirati neurološkim smetnjama koje uključuju neki oblik mioklonusa te prosječnom promatraču izgledaju kao epileptički napadaj.

Epilepsija pogađa oko 1% populacije. Kliničke manifestacije epileptičkog napadaja vrlo su raznolike i usko povezane s dijelom središnjeg živčanog sustava u kojem se događa nekontrolirano električno izbijanje. Sumnja na epilepsiju postavlja se temeljem anamnestičkih podataka koje daje pacijent ili očevidci prisutni u vrijeme napadaja, te se uvijek potvrđuje nalazom elektroencefalografskog (EEG) snimanja. Podatak o epilepsiji u obitelji, oštećenju mozga pri porodu ili ranom djetinjstvu, ozljede glave, operacije, tumori mozga, te stereotipni obrazac neurološkog napadaja upućuju na dijagnozu epilepsije.

Tipične promjene u EEG-u, kao što su šiljci, oštri valovi i šiljak-val kompleksi u određenoj zoni mozga koreliraju s određenim vrstama epileptičkog napadaja. Istovremeno EEG snimanje i videosnimanje omogućuje razlučivanje u nejasnim situacijama. Situaciju dodatno komplicira podatak da 20-30% bolesnika koji se liječe zbog epilepsije imaju poremećaj druge etiologije.

Neepileptički napadaji mogu imati neurološki ili drugi uzrok, a svima je zajedničko da u EEG-u nema promjena koje su tipične za epileptičke napadaje. Prognoza i liječenje ovise o uzroku.

Nevoljni pokreti u snu

Trzajevi u snu su miokloni pokreti koji se pojavljuju na početku spavanja u djece i odraslih i često su praćeni osjećajem padanja. Periodički pokreti udova, najčešće nogu, tijekom spavanja također se mogu pogrešno dijagnosticirati kao konvulzije.

Parasomnije su poremećaji spavanja koji su obilježeni pokretima, ponašanjem i iskustvima tijekom spavanja koja nisu uobičajena. Tu ubrajamo noćni strah, buđenje u konfuznom stanju i mjesečarenje. Obično se pojavljuju u djetinjstvu, jednom tijekom noći, u non REM fazi.

Poremećaji disanja tijekom spavanja mogu se zbog pokreta udova, hrkanja ili trzanja također pogrešno dijagnosticirati kao epileptički napadaji. S obzirom na to da je apneja u spavanju čimbenik rizika za arterijsku hipertenziju, moždani i srčani udar, važno je postaviti točnu dijagnozu.

Sinkopa

Sinkopa, kao najčešći prolazni uzrok gubitka svijesti i mišićnog tonusa, uzrokovana je naglim smanjenjem protoka krvi u mozgu. U većini slučajeva govorimo o vazovagalnoj sinkopi kojoj prethode upozoravajući znakovi kao što su zamućenje vida, zvonjava u ušima, opća slabost, bljedilo, znojenje, mučnina i osjećaj lupanja srca. Obično je provocirana duljim stajanjem u zagušljivoj, toploj sredini, dehidracijom ili emocionalnim uzbuđenjem.

Vazovagalnu sinkopu treba razlikovati od sinkope uzrokovane padom tlaka zbog bolesti srca. Na to upućuje gubitak svijesti u naporu te izostanak uobičajenih upozoravajućih znakova koji prate vazovagalnu sinkopu. Gubitak tonusa i aritmični pokreti udova koji često prate sinkopu, nisu posljedica epileptičkog izbijanja, te se naknadnom obradom bilježi uredan EEG nalaz.

gubitak svijesti sinkopa uzroci sinkope

Iznenadni gubitak svijesti: zašto nastaje sinkopa i može li se spriječiti

Uzroci sinkope su mnogobrojni, a mnogi su ljudi barem jednom u životu izgubili svijest. Možemo li i kako sinkopu...

SAZNAJTE VIŠE

Psihijatrijski poremećaj

Psihogeni napadaji ili pseudonapadaji definiraju se kao psihijatrijski poremećaj koji nalikuje epileptičkom napadaju. Brojnost napadaja, pojava unatoč antiepileptičkoj terapiji, napadaji u nazočnosti drugih osoba, odsutnost napadaja tijekom spavanja, plakanje i vrištanje, očuvana svijest unatoč obostranoj motoričkoj aktivnosti, prekid ili asimetrija pokreta, upućuju na ispravnu dijagnozu.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button