Informacijska prezasićenost i anksioznost: Spašavanje od utapanja u moru informacija

U posljednje vrijeme, uz pandemiju novog koronavirusa, pojavila se infodemija – prekomjerna količina informacija vezanih uz COVID-19. Na štetnost ove pojave, a posebno na širenje netočnih informacija primarno putem društvenih mreža, upozoravala je i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) naglašavajući da pretjerano obilje podataka otežava ljudima da nađu pouzdane izvore i smjernice u trenu kad su im potrebne. Infodemija, lažne vijesti, bombardiranje informacijama… sve to može uzrokovati anksioznost i prezasićenost.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Infodemija je pojam kojeg možemo povezati s pojmom o kojem se nedovoljno govori u današnje vrijeme kada se „utapamo“ u informacijama s raznih strana, a to je informacijsko preopterećenje, odnosno informacijska anskioznost.

Utapanje u informacijama

Na engleskom govornom području za ovu pojavu postoji više izraza. Uglavnom kovanica od dviju riječi (kao što je i infodemija nastala riječi informacije i epidemija, dakle epidemija informacija). Tako Wikipedia (a i drugi izvori) spominju infobesity (što bismo mogli prevesti kao informacijska pretilost), infoxication (značenje upućuje na zatrovanost informacijama). Najviše je korišten pojam information overload, odnosno prezasićenost informacijama.

Svi oni govore o istoj pojavi – izloženosti pretjeranoj količini informacija. Posljednji spomenuti izraz, informacijska anksioznost, govori o izravnoj posljedici ove pojave, štetnom utjecaju na naše mentalno zdravlje. U tom kontekstu spomenimo i izraz Sindrom informacijskog zamora, a o kojem je pisao sociolog Georg Simmel početkom 20. stoljeća. Još su Stari Rimljani za obilje knjiga govorili da ometaju pažnju, a o tome se pisalo i s pojavom prvih tiskarskih strojeva 1400-ih godina.

Očito je da prezasićenost informacijama kao pojava nije nastala u digitalno doba, već je samo došla do punog izražaja. Psiholozi ističu da informacijska tehnologija i velika količina informacija kojima smo svakodnevno izloženi remete našu pažnju, smanjuju našu mogućnost koncentracije i rasuđivanja. Na taj način dovode do sve češće pojave tjeskobe, stresa i nezadovoljstva. Uz informacijsku anksioznost, piše se na stranicama Filozofskog fakulteta u Osijeku, često se vežu i sindrom stalne djelomične pažnje (engl. continuous partial attention) i multitasking. Oni se, dijelom, također mogu tumačiti kao posljedica života u tehnološki razvijenom društvu u kojem, s jedne strane, ne želimo ništa propustiti, a s druge želimo biti što učinkovitiji i napraviti što više.

Mjere samopomoći

Popularne „prijelomne vijesti“ (breaking news), prijete da će i nas „prelomiti“. Neovisno o svim pokušajima definiranja ove pojave, sigurno ste i sami tijekom pandemije osjetili zasićenost vijestima o novom koronavirusu. Možda ste u jednom trenutku zaključili da dalje ne možete te ste ugasili televiziju, računalo, stišali mobitel, odnosno, isključili ste. I dobro ste učinili. Jer to je najbolja mjera samopomoći koju si trenutno možete pružiti.
U mnoštvu preporuka kako se „spasiti“ od prezasićenosti informacijama (primjerice, Psychology Today), ponavljaju savjeti koji, u većoj ili manjoj mjeri, govore isto:

• naučite prepoznati vijesti koje su vam važne i ne „klikajte“ na svaki bombastični naslov
• izbjegavajte vijesti koje vas jako uznemiruju, a zapravo nećete imati nikakve koristi od njih (primjerice, stalno čitanje crne kronike ili potresnih svjedočanstava o obiteljskim tragedijama)
• ograničite vrijeme koje ćete odvojiti za vijesti
• počistite poštanski sandučić te ograničite notifikacije – newsletteri trebaju biti svedeni na samo ono osnovno, što vas doista zanima, kao i notifikacije koje primate iz raznih izvora, bilo da je riječ o portalima, društvenim mrežama i sličnom
• posebice budite oprezni na društvenim mrežama kojima se brzo i lako šire netočne, polovične i neprovjerene informacije
• posvetite se čitanju sadržaja koji vas nadahnjuju, smiruju i tješe, odvojite za njih više vremena.

Što učiniti s lažnim informacijama i kako ih prepoznati

Ovom prilikom prenijet ćemo jednostavan i sažet savjet iz članka objavljenog u publikaciji Hrvatske psihološke komore „Koronavirus i mentalno zdravlje“. U članku „Infodemija – informacijska epidemija vijestima“ autorica, dr.sc. Anita Lauri Korajlija piše:

Koronavirus

Svjetska zdravstvena organizacija obuzdava “infodemiju” korona virusa

Prekomjerne količine informacija vezanih uz novi korona virus mogu itekako naštetiti provođenju aktivnosti kojima se obuzdava širenje virusa

„Svaka objava koja počinje sa – svjetski stručnjaci, poznati liječnik, znanstvenik i slično, a koja nije praćena originalnim izvorom, točnim podacima o tome tko je taj liječnik imenom i prezimenom te postoji li on zaista, neka kod vas izazove sumnju u njenu istinitost. Provjerite radi li se o nečijem mišljenju ili podacima koje su zasnovani na znanstvenim istraživanjima i objavljeni u službenim intervjuima i objavama. Zapitajte se i koja je svrha te objave – da vas informira, „spasi“ ili dodatno uznemiri. Jednom kad podijelite tu informaciju i vi postajete suučesnik u širenju panike i dezinformacije. Suzdržite se makar od toga.“

PODIJELI