Znanstvenici su potvrdili: šećeri iz napitaka štetniji su od onih iz krute hrane

Pretjeran unos šećera snažno je povezan s dijabetesom tipa 2, koji tvori oko 90 posto svih slučajeva dijabetesa. No, kako pokazuje nova američka studija objavljena u časopisu Advances in Nutrition, nisu svi šećeri jednako štetni. Postoji razlika između učinka jednakih doza šećera koji se nalaze u napitcima i onih sadržanih u krutoj hrani.

Skupina znanstvenika s američkog Sveučilišta Brigham Young i njemačkog Sveučilišta u Paderbornu pregledala je 29 ranijih studija, koje su obuhvatile više od pola milijuna ljudi.

Uzevši u obzir utjecaj čimbenika poput indeksa tjelesne mase, prevelikog kalorijskog unosa i drugih životnih navika na rizik od dijabetesa, istraživači su izvukli iznenađujući zaključak: zaslađena pića poput gaziranih sokova i energetskih napitaka mogu povećati rizik od dijabetesa tipa 2, dok zaslađene namirnice poput keksa i kolača nemaju taj učinak.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Već i jedan napitak povećava rizik

Sa svakom dodatnom dnevnom porcijom od 3,5 dl zaslađenog napitka poput energetskog ili sportskog pića, rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 povećavao se za 25 posto. Čak je i voćni sok imao učinak: svakih 2,5 dl dnevno povećalo je rizik za 5 posto.

„Umjesto općenitih preporuka za izbacivanje svih vrsta šećera, sada imamo snažne dokaze da su izvor, oblik i okolni nutrijenti ključni čimbenici rizika“, izjavila je glavna autorica studije Karen Della Corte, dr. sc., docentica nutricionizma, dijetetike i znanosti o hrani na Sveučilištu Brigham Young.

Ne samo da šećer iz krute hrane nije bio povezan s rizikom od dijabetesa tipa 2, bez obzira na količinu, nego je u nekim slučajevima imao i zaštitni učinak, rekli su istraživači. Konzumacija 20 grama, gotovo dvije žlice dnevno stolnog šećera i ukupnog prehrambenog šećera, uključujući prirodne, povezana je s manjim rizikom od dijabetesa tipa 2 nego potpuno izbacivanje šećera.

Zašto je tekući šećer štetniji?

„Zaslađeni su napitci štetniji jer ne sadrže vlakna, proteine ili masti, koji se nalaze u hrani i obično usporavaju probavu“, istaknula je Della Corte. To znači da brzo ulaze u krvotok, uzrokujući nagli porast razine glukoze i inzulina u krvi, ujedno zaobilazeći mozgovne signale sitosti. Ovaj brzi unos također može preopteretiti jetru zahtjevom za preradu šećera – osobito fruktoze.

U visokim dozama fruktoza se pretvara u masnoću u jetri, a nakupljanje masnoće povezano je s metaboličkim poremećajima poput hepatične inzulinske rezistencije, koji potiču razvoj dijabetesa tipa 2, objasnila je Della Corte.

Povezanost s drugim čimbenicima rizika

Iako je većina studija u analizi prilagodila čimbenike poput indeksa tjelesne mase i pušenja, istraživači su priznali da i drugi životni čimbenici sudjeluju u povećanom riziku.

Mnogi koji piju takve napitke vjerojatno su i manje tjelesno aktivni, što može utjecati na rizik od dijabetesa, rekla je Laura A. Schmidt, dr. sc., profesorica na Medicinskom fakultetu Kalifornijskog Sveučilišta u San Franciscu. 

Schmidt je dodala da i drugi sastojci, poput kemijskih aditiva, umjetnih boja i aroma, koji se često nalaze u zaslađenim napitcima, nepovoljno utječu na našu osjetljivu metaboličku ravnotežu.

Tekuće je i za srce opasnije od krutog

Drugo je istraživanje otkrilo povezanost između zaslađenih napitaka i kardiovaskularnih bolesti. Za zdravlje srca bolje je pojesti slatkiš nego popiti zaslađeno piće, zaključili su autori studije objavljene u časopisu Frontiers in Public Health.

U istraživanju je sudjelovalo skoro 70.000 Šveđana, čija je prehrana praćena od 1997. do 2019. Znanstvenici su analizirali tri tipa namirnica sa šećerom – preljeve poput meda, slastice i zaslađena pića – te sedam kardiovaskularnih bolesti: dvije vrste moždanog udara, srčani udar, srčano zatajenje, aneurizmu, fibrilaciju atrija i stenozu aorte. Tijekom razdoblja praćenja, gotovo je 26.000 sudionika razvilo neku kardiovaskularnu bolest.

„Iznenadilo nas je otkriće da različiti izvori dodanog šećera imaju različit utjecaj na rizik od kardiovaskularnih bolesti“, komentirala je Suzanne Janzi, koautorica studije, naglašavajući važnost ne samo količine unesenog šećera, već i njegove vrste.

Rezultati su pokazali da su osobe koje su redovito pile zaslađena pića bile izloženije riziku od ishemijskog moždanog udara, srčanog zatajenja, fibrilacije atrija i aneurizme abdominalne aorte.

Zdrava prehrana

Činjenice o šećeru i zamjenama za šećer: ne treba baš sve izbaciti

Kamo god pogledate ljudi hvale dobrobiti dijete bez šećera. No, nije svaki šećer jednak i nema najboljeg pristupa za...

„Tekući šećeri iz pića daju manji osjećaj sitosti od onih u čvrstom obliku, zbog čega ih unosimo više“, objašnjava Janzi. 

Smanjite unos napitaka bez apstinencijske krize

Zaslađeni napitci mogu djelovati ovisnički, upozorila je prof. dr. Schmidt. Ako se navučete na njih, pokušajte ih postupno smanjivati, kao što biste činili s alkoholom ili duhanom, dodala je.

„Možete početi tako da pomiješate mineralnu vodu s jednakom količinom voćnog soka ili gaziranog pića. Zatim, postupno, iz tjedna u tjedan, smanjujte količinu zaslađenih pića dok ne dođete do toga da pijete samo mineralnu vodu. Po želji dodajte malo limunovog ili limetinog soka u mineralnu za okus.“

PODIJELI