I vege proizvodi mogu biti junk: rizici ultra-prerađenih biljnih namirnica

Pojam visoko prerađene, odnosno ultra-prerađene hrane ušao je u upotrebu godine 2009. kada su brazilski istraživači sa Sveučilišta u Sao Paulu razvili sustav klasifikacije hrane NOVA. Taj sustav svrstava hranu u četiri kategorije, ovisno o razini prerade tijekom proizvodnje:

• Neprerađena ili minimalno prerađena hrana: uključuje namirnice poput voća, povrća, mlijeka, ribe, mahunarki, jaja, orašastih plodova i sjemenki koje nemaju dodane sastojke i malo su izmijenjene u odnosu na svoje prirodno stanje.
• Prerađeni sastojci: odnosi se na namirnice koje se dodaju drugima, a ne konzumiraju se samostalno, poput soli, šećera i ulja.
• Prerađena hrana: izrađena je kombiniranjem namirnica iz prve i druge skupine, uz promjene koje bi mogle biti izvedene i u kućanstvu. Ovdje ubrajamo džemove, ukiseljeno povrće, voće i povrće u limenkama, domaći kruh i sireve.
• Ultra-prerađena hrana: obično sadrži više sastojaka koje rijetko ili nikada ne nalazimo u kuhinji. U pravilu uključuje mnoge dodatke i sastojke koji se ne koriste u kućnom kuhanju, poput konzervansa, emulgatora, zaslađivača, pojačivača okusa te umjetnih boja i aroma. Ova hrana obično ima dug vijek trajanja.

Štetni učinci ultra-prerađene hrane na zdravlje

Visoko prerađena, odnosno ultra-prerađena hrana ubrzo se je našla na crnoj listi kada je o zdravlju riječ. Na primjer, istraživanja su pokazala da je prehrana bogata visoko prerađenim namirnicama povezana s više od 30 zdravstvenih stanja (BMJ).

Također, veća izloženost ultra-prerađenoj hrani povezana je s većim rizikom od smrti od bilo kojeg uzroka, a utvrđena je i snažna povezanost između njezine veće konzumacije te smrti povezanih s bolestima srca i krvnih žila, mentalnim poremećajima i dijabetesom tipa 2.

Junk food nije isto što i fast food

Takva jela u kojima dominiraju visoko prerađene namirnice, popularno nazivamo junk food (eng. junk – smeće), a često se izjednačava s nazivom brza hrana (eng. fast food) iako nije riječ o pojmovima istog značenja.

Naime, brza hrana se odnosi na brzinu pripreme i posluživanja hrane, uglavnom u lancima brze hrane, no koliko je nezdrava ovisit će o namirnicama, odnosno sastojcima. Ako ne sadrži ultra-prerađene namirnice ili masne začine poput nekih salata, u njoj možemo opušteno uživati. Takva brza hrana čak će se smatrati odličnim i zdravim izborom ako vam se žuri i nemate vremena za kuhanje.

Međutim, junk food označava najčešće visoko prerađenu hranu s niskom nutritivnom vrijednošću, a visokim udjelom šećera, soli, nezdravih masnoća i kalorija. Drugim riječima, dok fast food može biti zdrav, junk food bi trebalo izbaciti iz prehrane ili ga barem svesti na najmanju moguću mjeru.

Vegetarijanski i veganski junk food

Na tržištu se danas može naći niz vegetarijanskih i veganskih proizvoda koji su posebno i označeni certifikatom. Rado će se za njih odlučiti i oni kupci koji nisu vegetarijanci ili vegani, no skloni su jesti zdravo. Pomutnja nastaje kada je riječ o visoko prerađenim vege i vegetarijanskim proizvodima. Mogu li i oni biti u kategoriji junk fooda? Da, naravno.

Uvjet da je nešto pripremljeno bez mesa, jaja ili pak mlijeka, ne znači da nužno mora biti i zdravo ili barem da ne šteti zdravlju. S druge strane, kao što je izjavio i Duane Mellor, registrirani dijetetičar i viši predavač na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Aston u Birminghamu za CNN Health, i šećer je biljna hrana, pa to ne znači da je i zdrav.

Što je otkrila studija o biljnoj „junk“ hrani

Krajem prošle godine objavljeni su rezultati studije o učincima na zdravlje srca visoko prerađene biljne hrane, a koju su također poveli stručnjaci sa spomenutog Sveučilišta u Sao Paolu gdje je razvijena NOVA klasifikacija, točnije iz Centra za epidemiološka istraživanja u prehrani i zdravlju (Nupens/USP). Konzumacija biljne „junk“ hrane, naveli su u studiji, značajno povećava razinu lošeg kolesterola i krvni tlak, što može dovesti do bolesti srca i prerane smrti. Studija je privukla medijsku pažnju kao prva koja je pokazala da su i biljne ultra-prerađene namirnice štetne za zdravlje.

Dakle, studija objavljena u časopisu The Lancet Regional Health-Europe koristila je podatke više od 118 000 ljudi iz UK Biobanka (dob 40 do 69 godina), čije su prehrambene navike povezane s bolničkim podacima i evidencijama o smrtnosti.

Otkriveno je da ultra-prerađena biljna hrana povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti za 5 %, a rizik od prerane smrti za 13 %. Zamjena 10 % te hrane svježim, smrznutim ili minimalno prerađenim biljnim namirnicama smanjuje rizik od srčanih bolesti za 7 %, a smrtnosti za 13 %.

„Aditivi i industrijski zagađivači prisutni u takvoj hrani mogu uzrokovati oksidativni stres i upale, dodatno pogoršavajući rizike“, rekla je prva autorica Fernanda Rauber, istraživačica u Nupens/USP-u. „Stoga naši rezultati podržavaju prijelaz na biljne prehrambene izbore koji uzimaju u obzir stupanj prerade, kako bi se poboljšali ishodi u kardiovaskularnom zdravlju“, rekla je Rauber u izjavi.

Jesu li štetne i biljne zamjene za meso?

Studija je uključila i biljne zamjene za meso poput kobasica i burgera, no njihov se pojedinačni rizik teško procjenjuje, istaknuo je Peter Scarborough sa Sveučilišta Oxford, koji nije sudjelovao u istraživanju.

Naime, zamjene za meso biljnog podrijetla čine samo 0,5 % svih biljno baziranih ultra-prerađenih namirnica obuhvaćenih studijom, a više od 50 % proizvoda odnosilo se je na zapakirani kruh, peciva, pite, torte i kekse. Stoga je, dodaje Scarborough, vrlo teško iz ove studije zaključiti da su biljne zamjene za meso štetne za zdravlje.

O toj se je temi oglasilo i udruženje „The Vegan Society“, odnosno najstarija svjetska veganska organizacija osnovana 1944. godine u Ujedinjenom Kraljevstvu, a koja je i skovala termin „vegan“ kao izraz za ljude koji ne konzumiraju nijedan životinjski proizvod – ne samo meso, nego i mlijeko, jaja te druge proizvode životinjskog podrijetla.

Prethodna istraživanja, ističu u udruženju, koja su se posebno bavila alternativama mesu na biljnoj bazi, sugerirala su da su one bolje za naše kardiovaskularno zdravlje od mesnih proizvoda. To bi moglo biti zato što alternative mesu imaju manje zasićenih masti, a više vlakana. No, istina je da neke alternative mesu na biljnoj bazi mogu imati visok udio soli, što je povezano s povišenim krvnim tlakom, stoga pri odabiru alternative ciljajte na proizvode s manje od 1,5 g soli na 100 g.

Zaključno

Iako je studija izazvala veliku pažnju, njezini su zaključci zapravo u skladu s onim što se već dugo zna – nije dovoljno da hrana bude biljnog podrijetla da bi bila zdrava. Na kraju, kako je to sažeo Tom Sanders, profesor emeritus prehrane i dijetetike na King’s Collegeu u Londonu, uravnotežene biljne dijete poput mediteranske ili DASH dijete povoljne su za srce upravo zato što naglašavaju unos cjelovitih namirnica te izbjegavanje nezdrave hrane – bez obzira na to je li ona domaća ili industrijska, veganska ili ne.

Korišteni izvori: CNN Health, British Heart Foundation, The Vegan Society