Ljekovito bilje - 20. prosinca 2017.
AUTOR ČLANKA - Katarina Fehir Šola

Opojna ljepota: mak koji je stekao slavu po proizvodnji opijuma

Iako izgledom jednostavan, mak u poljima dotaknut će svaku romantičnu dušu, a od opijumskog maka se, pak, dobiva sirovi opijum

Mak za bolji san

Mak je na tlu Europe poznat više od 4000 godina. Iz asirskih spisa iz 7. stoljeća prije Krista doznajemo da se smatrao sredstvom za olakšavanje bolova. Kad govorimo o maku, moramo razlikovati obični mak turčinjak ili divlji mak koji raste kao korov (Papaver rhoeas) i opijumski mak (Papaver somniferum).

Mak turčinjak (Papaver rhoeas L.) jednogodišnja je zeljasta biljka iz porodice makovki (Papaveraceae). Njegova stabljika je uspravna, jednostavna ili slabo razgranata. Može narasti do 80 centimetara visine, obrasla je dlačicama i sadrži bijeli mliječni sok. Listovi su jednostavni ili dvostruko raspareni, duguljasti ili kopljasti te obrasli dlakama. Donji listovi nalaze se na peteljkama, a gornji su sjedeći.

Jedna biljka proizvede od 10 do 20 tisuća sjemenki u sezoni koje zadržavaju klijavost i do deset godina

Od nizina do planina

Njegovi karakteristični cvjetovi rastu na vrhovima stapki obraslima čekinjastim dlakama, pojedinačni su, veliki i do 10 cm u promjeru. Cvjetovi su jarkocrvene boje s nježnim laticama koje pri dnu imaju izražene crne pjege, a u njima su brojni prašnici. Čašku čine dva zelena lapa koja brzo otpadnu.

Mak cvate od svibnja do kolovoza, kada ih posjećuju pčele koje sakupljaju veće količine peluda plave boje. Plod je ovalni tobolac dug jedan do dva centimetra koji u sedam do devet pretinaca na vrhu sadrži mnogo sitnih, tamnosmeđih sjemenki.

Mak prirodno raste na području Europe, zapadne Azije i sjevera Afrike. Raširen je kao korov na livadama, njivama (među žitaricama) i ruderalnim staništima, odnosno nepoljoprivrednim površinama pod utjecajem čovjeka kao što su dvorišta, putevi, pruge, međe i druga slična mjesta. Lako se razmnožava sjemenom, a odgovara mu vlažno tlo bogato dušikom. Nalazimo ga od nizina do planinskog pojasa.

>>Heljda je u Hrvatskoj malo zastupljena namirnica, no vrijedi je kušati zbog nutritivnih svojstava i specifičnog okusa.<<

Od maka su jestivi mladi listovi u prizemnoj rozeti te sjemenke koje se koriste kao začin za peciva i kolače. Čaj ili sirup od latica maka pogodan je za tretiranje kašlja.

Za razliku od srodnog vrtnog maka (Papaver somniferum), biljka ne sadrži opijumske alkaloide, pa tako nisu zabilježena ni veća trovanja biljkom. U narodnoj medicini koristi se protiv bolova i kašlja te u mješavinama čaja za bolji san.

20 tisuća za kilogram

Ljekarnički naziv cvijeta maka Rhoeados flos, cvijet divljeg, poljskog maka, bio je oficinalan u starijim izdanjima nacionalnih farmakopeja. Njemačka Komisija E ima ga na listi negativnih monografija – djelovanje nije dovoljno dokazano, ali se može primjenjivati za uljepšavanje čajnih mješavina. Rhoeados flos sastoji se od osušenih latica divljeg maka.

Latice su ovalne, na bazi malo sužene, tanke i s modrocrnom mrljom. Glavne sastavnice su antocijani – mekocijanin, a sadrži i 0,12 % izokinolinskih alkaloida.

Opijumski mak (Papaver somniferum L.) biljka je iz koje možemo dobiti opijum. Od zelenih makovih glavica zarezivanjem se dobiva mliječni sok koji se na zraku stvrdne i posmeđi.

Prema međunarodnom sporazumu o narkoticima samo određene zemlje imaju pravo proizvoditi opijum. Sjemenke maka nisu opasne jer ne sadrže alkaloide, one se koriste za dobivanje ulja i za izradu slastica. Opijum sadrži 40 alkaloida, a najvažniji su alkaloidi morfinskog tipa – morfin, kodein i tebain.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama