Psiha i emocije - 22. studenoga 2017.
AUTOR ČLANKA - Iva Gregov

3 razloga zašto se trebamo prestati uspoređivati s drugima

Od malih nogu navikli smo na uspoređivanje, a priča se nastavlja i u odrasloj dobi, na Facebooku, Instagramu… Vrijeme je da stanemo na loptu 

Ne uspoređujte se s drugima

Često našim roditeljima nije bila dovoljna informacija o ocjeni iz nekog predmeta u školi (i jesmo li zadovoljni s njom), već bi ih prvenstveno zanimalo kako su ocijenjeni ostali iz razreda

Ovaj i mnogi drugi primjeri oslikavaju psihološki mehanizam kojem smo izloženi od ranog djetinjstva – socijalnu usporedbu. Teorija socijalne usporedbe govori nam da ljudi spoznaju sebe, svoje sposobnosti i stavove uspoređujući se s drugim ljudima.

Je li trava zelenija kod susjeda?

Socijalna usporedba je jedan od načina na koji učimo o sebi, stoga je ona normalna i društveno prihvaćena. Uostalom, spoznaja da ljepše crtamo ili smo bolji u matematici možda će odrediti naš životni put.

Međutim, što kada nam ona prestane služiti? Što kada učestalom negativnom usporedbom sebe u odnosu na druge počnemo vjerovati da je trava uvijek zelenija s druge strane ograde?

S pojavom društvenih mreža, prvenstveno Instagrama i Facebooka, uspoređivanje s drugima poprimilo je potpuno nove dimenzije

Dakle, zašto se ne trebamo uspoređivati s drugima?

1. Uspoređivanje izaziva negativne emocije

S pojavom društvenih mreža, prvenstveno Instagrama i Facebooka, uspoređivanje s drugima poprimilo je potpuno nove dimenzije. Gledajući tuđe prekrasne fotografije azurnih plaža, novouređenih dnevnih boravaka i skupe odjeće, lako je upasti u zamku uspoređivanja i posljedičnog nezadovoljstva vlastitim, često neglamurnoznim životom. A onda se osim nezadovoljstva javlja i zavist, osjećaj manje vrijednosti i neuspjeha.

2. Uspoređivanje s idealiziranim slikama drugih

Ako zastanete i objektivno pogledate, i oni za koje mislite da vode savršene živote, samo su ljudi. Istraživanja sugeriraju ono što nam je i intuitivno jasno, a to je da ljudi oklijevaju govoriti o negativnim stvarima u svom životu, a rado pričaju o pozitivnim.

Zapamtite, i oni s kojima se uspoređujete imaju probleme o kojima zasigurno neće govoriti javno, kao što vjerojatno ne biste ni vi. Sagledavajući druge iz pozicije ravnopravnosti, shvaćamo da se i ljudi čije živote idealiziramo također bore sa svojim izazovima, kao što se svi mi borimo sa svojima. A tada od idealizacije drugoga dolazimo do humanizacije i balansiranog pogleda na našu okolinu.

>>Samo 50% potencijala za sreću dobivamo rođenjem, a za ostalo se moramo potruditi. Kad promatramo sretne ljude, vidimo da oni nisu takvi samo zato što sjede i razmišljaju o sreći, oni čine nešto da je ostvare.<<

3. Uspoređivanjem sklanjamo fokus s važnih stvari

Kada ste zadnji put čuli da je netko rekao: “Uspio sam zato što sam se stalno uspoređivao s drugima.”? Gdje bi svijet danas bio da je Tesla za svoje izume smatrao kako nisu dobri jer se nisu mogli usporediti s izumima drugih znanstvenika? Negativni osjećaji koji se javljaju kada se uspoređujemo sklanjaju fokus s glavne zadaće koju imamo, a to je napraviti od našeg života, od nas samih, najbolje što možemo.

Budući da je uspoređivanje toliko duboko utkano u naše mentalne obrasce, dolazi nam spontano i teško mu se oduprijeti. Ali, ako se već “moramo” uspoređivati, nije li se bolje uspoređivati s onim tko smo bili jučer i truditi se biti bolja verzija sebe danas?

Autor Robert Fulghum u svojoj knjizi Sve što trebam znati naučio sam u vrtiću, napisao je: “Trava zapravo nije zelenija s druge strane ograde. Ne, dapače. Ograde nemaju nikakve veze s tim. Trava je najzelenija tamo gdje ju zalijevaš. Kada prelaziš ogradu, ponesi vodu sa sobom i brini se o travi na kojoj se nalaziš.”

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama