Parkovi tamnog neba: utočišta za zvijezde i ljudsku dušu

Kada je riječ o povijesti električne rasvjete, uglavnom svi pomisle na Thomasa Edisona i klasične žarulje sa žarnom niti koje smo masovno koristili sve do razvoja štednih, a kasnije i popularnih LED žarulja. Živimo li u gradovima, pa i u manjim naseljenim mjestima, navikli smo na noćni život i nemir, kao i na noćnu umjetnu rasvjetu – posvuda su upaljena svjetla i nikada nećete doživjeti potpuni mrak. Zahvaljujući blještavim reklamama, stalno nešto treperi, a nije rijetkost vidjeti i laserske lampe koje šaraju po niskim oblacima.

Volite li pogled na zvijezde? U gradovima ih uglavnom nećete vidjeti zbog svjetlosnog onečišćenja koje je posljednjih godina doživjelo neslućene razmjere. Doduše, činjenica da nam je uskraćen pogled na svu ljepotu zvjezdanog neba, možda bi bio i najmanji problem ako se uzme u obzir činjenica da pretjerana ili neprimjerena upotreba umjetne svjetlosti na otvorenom utječe na ljudsko zdravlje i ponašanje divljih životinja.

Štetne posljedice umjetne noćne rasvjete

Naime, umjetna rasvjeta noću ometa prirodni biološki sat, odnosno dovodi do poremećaja cirkadijalnog ritma što može uzrokovati nesanicu, umor i smanjenu koncentraciju. S druge strane, izlaganje svjetlosti noću, osobito plavom svjetlu iz LED izvora, dovodi do smanjenja lučenja melatonina, hormona koji regulira san te ima antioksidativna svojstva. Znanstvenici već dugo upozoravaju da zbog dugotrajne izloženosti noćnoj rasvjeti raste rizik od psihičkih poremećaja poput depresije i anksioznosti, potom kardiovaskularnih bolesti, metaboličkih poremećaja poput dijabetesa, pa čak i nekih vrsta karcinoma.

No posljedice svjetlosnog onečišćenja ne osjećaju samo ljudi, već i divlje životinje – tako umjetna svjetla ometaju orijentaciju ptica selica, insekti, privučeni žarkim svjetlom, ginu na gradskim lampama, svjetlo uz obale mora i oceana remeti kretanje, hranjenje i razmnožavanje mnogih vrsta, a s posebnim problemom suočavaju se brojne noćne životinjske vrste koje gube sposobnost skrivanja i lova.

Globalni problem

Ukratko, svjetlosno zagađenje je globalni problem kojeg se vizualno može odlično doživjeti otvorite li Svjetski atlas svjetline noćnog neba. Dostupan je online za pregled te prikazuje kako je i gdje naš globus osvijetljen noću. Prostrana područja Sjeverne Amerike, Europe, Bliskog istoka i Azije sjaje svjetlošću, dok su samo najudaljenije regije na Zemlji (Sibir, Sahara i Amazona) u potpunom mraku. Neke od zemalja s najvećom svjetlosnom zagađenošću na svijetu su Singapur, Katar i Kuvajt. Zastrašujući je podatak da više od 80 % svjetske populacije živi pod svjetlosnim onečišćenjem.

Hrvatska je, ističe Astronomsko društvo „Beskraj“ na svojim stranicama, jedna od država s najvećim rastom svjetlosnog onečišćenja u Europi („Contrasting trends in light pollution across Europe based on satellite observed night time lights“, časopis Nature, 2014.), te je godišnja potrošnja električne energije za javnu rasvjetu po stanovniku dvostruko veća nego u susjednoj Sloveniji. Noćno nebo u Zagrebu je tri puta svjetlije od Beča, a sjajnije je čak i od Hong Konga.

Ako osobno možda i niste među onima koji pate zbog manjka pogleda na zvjezdano nebo, ta pojava ponajviše brine astronome kojima je sve teže promatrati nebeske objekte. I tu nas priča vodi do Parkova tamnog neba, a jedan od njih (donedavno su bila i dva) nalazi se i u Hrvatskoj.

Što su Parkovi tamnog neba?

Parkovi tamnog neba (Dark Sky Parks) su javna ili privatna zaštićena područja namijenjena očuvanju pogleda na iznimno zvjezdano noćno nebo i noćnog okoliša. Međunarodna udruga za tamno nebo (International Dark-Sky Association – IDA) dodjeljuje ovu oznaku s ciljem smanjenja svjetlosnog onečišćenja, očuvanja ljepote te znanstvene vrijednosti noćnog neba. Prvi Dark Sky Park proglašen je 2000. godine, a riječ je o Natural Bridges National Monument u saveznoj državi Utah u SAD-u.

Dakle, osnovna zamisao je da područja tih međunarodnih Parkova tamnog neba budu zaštićena za potrebe znanstvenih, astronomskih, edukacijskih, turističkih i sličnih aktivnosti. U tom kontekstu posebno možemo spomenuti astroturizam koji je s razvojem tehnologije, a posebno na području fotografije, doživio snažan zamah.

Astroturizam je usmjeren na promatranje i snimanje zvijezda, planeta, meteorskih rojeva, pomrčina i drugih pojava na nebu. Zaljubljenici u astrofotografiju uvijek su u potrazi za najmračnijim područjima gdje mogu uloviti nebesku scenografiju kakvu u gradovima nikako ne možemo vidjeti. Osim što će posjećivati zvjezdarnice i planetarije, Parkovi tamnog neba visoko su na listi onih destinacija koje svakako moraju obići.

I Hrvatska ima svoj Park tamnog neba

Godine 2019. u Hrvatskoj je službeno proglašen prvi hrvatski međunarodni park tamnog neba Petrova gora i Biljeg, no taj je status, nažalost, izgubio nakon postavljanja komunikacijskog tornja s jakom signalnom rasvjetom, o čemu je pisao Eko Vjesnik.

Ipak, zaljubljenici zvjezdanog neba posve sigurno neće biti razočarani posjete li planinu Papuk u neposrednoj blizini grada Daruvara. Ondje se na 8 000 hektara prostire naš park tamnog neba Vrani kamen. Najfrekventnije područje Parka je Petrov vrh koji je udaljen svega devet kilometara od centra grada Daruvara. Zaljubljenici u prirodu i astronomiju u istoimenom planinarskom domu mogu pronaći okrjepu i utočište, a po potrebi i prenoćiti. Područjem Parka tamnog neba većim dijelom upravljaju Hrvatske šume, dok je područje Petrovog vrha pod upravom grada Daruvara.

Astronomsko društvo ,,Kumova slama” iz Daruvara zaslužno je za njegovo proglašenje i već dugi niz godina koristi ovaj biser prirode te činjenicu da je sačuvan od nepotrebnog svjetlosnog onečišćenja. Na području Parka Društvo aktivno promatra i fotografira noćno nebo i svemirske objekte, organizira razna astronomska događanja za djecu i odrasle.

Jedna od izuzetno važnih aktivnosti Međunarodnog parka tamnog neba Vrani kamen jest podizanje svijesti o svjetlosnom onečišćenju i zaštiti iznimnog noćnog krajolika za buduće generacije.

Želite li i vi doživjeti ljepotu zvjezdanog neba, uputite se do Daruvara koji nudi mnoštvo sadržaja, uključujući nadaleko poznate Daruvarske toplice, a potom dočekajte večer na Petrovom vrhu. Dopustite da vas cijele ispuni veličanstvena, treperava svjetlost zvijezda.

Izvori: Dark Sky, National Geographic, Astroturism, Visit Daruvar