ADIVA Plus sadržaj - 5. ožujka 2021.
AUTOR ČLANKA - prim. dr. Alemka Jaklin Kekez, spec. pedijatar gastroenterolog, Poliklinika za dječje bolesti Helena, ADIVA Plus sadržaj

Celijakija u djece: simptomi, dijagnoza, liječenje

Celijakija se nipošto ne javlja samo kod djece, no tada se najčešće otkriva zbog prepoznatljivih simptoma

celijakija kod djece simptomi lijecenje uzroci

Celijakija ili glutenska enteropatija, kronična je bolest tankog crijeva koja nastaje kao imunološka reakcija organizma na gluten u nekih osoba s genetskom sklonošću.

Što treba znati o celijakiji

Naime, poznato je da čak oko 30 do 40% osoba ima gene koji ih predisponiraju za celijakiju, no na sreću samo 3% razvije bolest. Iako se celijakija istražuje desetljećima još uvijek nije sasvim objašnjeno što pokreće proces nastanka, odnosno zašto neke osobe s istom genskom podlogom razviju bolest, a druge ne. Provokativni faktor je svakako gluten koji je sastojak žitarica: pšenice, ječma i raži. Unesen hranom kod osoba koje obolijevaju uzrokuje specifičnu imunu reakciju organizma koja rezultira upalom i oštećenjem crijevne površine te slabom apsorpcijom hranjivih tvari. Stoga je većina simptoma (iako ne svi) od strane probavnog trakta.

Učestalost bolesti se kreće od 0,5 do 1%, a pojavnost ispitivana u određenim regijama u Hrvatskoj je 1 na oko 500 osoba.

Jedna od većih zabluda je da se bolest javlja samo u djece. Točno je da se može pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, ali se najčešće otkriva u male djece jer su tada simptomi najtipičniji. Kasnije su tegobe nespecifične pa se celijakija teže prepozna. Stoga, odrasli pacijenti često lutaju bez dijagnoze, a za celijakiju kažemo da je poput sante leda – vrh viri, a dobar dio je skriven.

Kako se bolest prezentira?

Tipični simptomi celijakije koje obično vidimo u najmlađih su:

Atipične prezentacije koje su češće u starijih su:

  • opstipacija,
  • nizak rast,
  • odgođeni pubertet,
  • ponavljane afte u ustima,
  • oštećenje zubne cakline,
  • tvrdokorna anemija,
  • rahitis,
  • kožne dermatitične promjene,
  • razdražljivost i sl.

Postoji i takozvani „tihi“ oblik bolesti u kojem simptomi nisu vidljivi ili su minimalni, ali promjene na crijevnim resicama postoje.

Ako se oboljeli od celijakije (čak i oni bez jasnih simptomima) ne liječe, imaju rizik za nastanak komplikacija. To su, prije svega, maligne bolesti u odrasloj dobi: limfomi te tumori jednjaka i crijeva, za koje se pokazalo da su bitno učestaliji kod osoba s neliječenom celijakijom nego u drugih ljudi.

Stoga je važno da liječnici misle o celijakiji i aktivno ju traže ako postoji sumnja, ali i u rizičnim skupinama. Rizični su prvi srodnici (braća i sestre) oboljelih te osobe koje imaju bolesti koje mogu biti pridružene celijakiji; npr. autoimune bolesti štitnjače, šećerna bolesti tip 1 i slično.

Kako se dijagnosticira?

Za probir na celijakiju mogu se rabiti takozvani testovi namijenjeni upravo tome. Oni su brzo gotovi i jednostavni, odnosno rade se iz kapilarne krvi (prsta). Ako su negativni, bolest se može isključiti s visokom sigurnošću. No, ako su pozitivni, to još uvijek ne potvrđuje celijakiju, već se radi daljnja preciznija obrada.

Do dijagnoze dolazimo temeljem krvnih seroloških pretraga te biopsije sluznice tankog crijeva. Postoje točno precizirani kriteriji temeljem kojih se ona postavlja. Nekada je za to potreban veći vremenski period praćenja i analiza da bismo bili sigurni. Ako se bolest dijagnosticira, slijedeći važeće smjernice, dijagnoza je doživotna.

Važno je reći da celijakija nije isto što i alergija, odnosno preosjetljivost na gluten. Alergija se dokazuje drugim testovima, jer ima druge mehanizme nastanka, obično se javlja u ranoj životnoj dobi, ali je prolazna, odnosno sazrijevanjem probavnog trakta se povlači.

Kako se liječi i zašto je to važno?

Celijakija se liječi strogom bezglutenskom prehranom. To znači iz prehrane izostaviti sve što sadrži gluten, čak i u najmanjim količinama. Znači jelovnik je bez namirnica koje sadrže pšenicu, ječam, raž, makar i u tragovima. Zob se može konzumirati ako nije kontaminirana, što je više izuzetak nego pravilo. Za sve namirnice uvijek je potrebno čitati deklaracije o sastavu, a najsigurnije je koristiti samo one koje imaju jasno istaknuto da ne sadrže gluten.

Kratki spoj u imunosnom sustavu: alergija na hranu

Alergijska reakcija (ili reakcija preosjetljivosti) na hranu je imunosna reakcija na pojedini sastojak hrane koji organizam krivo prepoznaje kao...

SAZNAJTE VIŠE

Provođenjem bezglutenske prehrane celijakija se u potpunosti liječi te nestaju svi simptomi, kao i rizici za maligne komplikacije. To je ujedno i najvažniji razlog za izostavljanje glutena iz prehrane osoba kod kojih je celijakija potvrđena, a nemaju simptome. Oboljeli koji se pridržavaju bezglutenske prehrane žive kao potpuno zdrave osobe i ni po čemu se, osim po prehrani, ne razlikuju od drugih.

Prema dosadašnjim istraživanjima, udio oboljelih koji se pridržava prehrane nije optimalan i kreće se od 40 do 88%, zato je bitno dalje prosvjećivati o zdravstvenim razlozima zbog kojih je to važno. Sumnjate li na celijakiju kod djeteta, potražite stručni savjet u Poliklinici za dječje bolesti Helena.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button