Ako vaše dijete progovori kasnije, možda ste rodili novog Einsteina

U današnje “ubrzano“ vrijeme dijete progovori prije kronološke dobi. Ako dijete ne progovori u terminu dobi, nastaje panika… No sretni ste doznate li da je vaše dijete iznimno inteligentno te da ima “Einsteinov sindrom”. Sam je Albert Einstein, po kojemu je sindrom i nazvan, progovorio kasnije, a znamo tko je on bio…

ES se može prepoznati u najranijoj dobi, a liječnici koji su s njim upoznati uočavaju ga već kod novorođenčeta. U šoku ste, ali pozitivnom jer vas liječnik priprema na nešto što bi vas moglo dočekati – da do treće godine dijete čita, a u dobi od 6-7 godina čita na razini osnovnoškolca višeg razreda. Mogu se usavršiti u stranim jezicima do svoje 6. godine, razviti vrlo bogat vokabular te završiti srednju školu do 10.-11., a fakultet do 15. godine. To je kronološki raspon prosječne djece s ES-om.

S njim možete ići kamo želite, putovati… Ali morate mu govoriti o mjestima u kojima boravi, jer sve ga zanima o svijetu u kojemu živimo

Genijalci na Olimpijadi i u orkestru 

Takva djeca imaju izrazito razvijene fizičke aktivnosti i “skrivaju“ se među mnogim olimpijcima. Kako se odnositi s njima? Dijete s ES-om morate stalno s nečim zabavljati, uključivati ga u mnoge aktivnosti, učiti ga slova od dobi kada ga to zanima, raditi na vještini čitanja, razgovarati s njim o događajima te očekivati da vas razumije. Kako su izrazito dobri glazbenici, okružite ga klasičnom glazbom.

S njim možete ići kamo želite, putovati… Ali morate mu govoriti o mjestima u kojima boravi, jer sve ga zanima o svijetu u kojemu živimo. To je dijete s vještim vokabularom, izvrstan čitač u dobi od 5 godina, ”dobro uho” za glazbu, s izvrsnom koordinacijom u prostoru i vremenu.

Zašto Einstenov sindrom?

Poput Einsteina, iznimno bistrog djeteta, i mnogim je fizičarima drugo trebalo da napokon nešto kažu (Edward Teller, Richard Feynman), a na toj lisi su i glazbenici Arthur Rubinstein, ClaraSchumann… Prije nego što je prof. Thomas Sowell prepoznao naziv ES, mnoga su djeca etiketirana kao ona s razvojnim teškoćama s implikacijama na govor. U mnogim je studijama (Sowellof Stanford University, 1997.) utvrđeno da djeca s ES-om razvojno kasnije progovore, ali ispoljavaju iznimne talente.

Obuhvaćena su djeca od 3 i 3,6 g. koja još nisu progovorila “prvu riječ“, što je iznimno kasno. Prva riječ sa značenjem dolazi od 6. do12. mjeseca djetetove kronološke dobi. U Sowellovim studijama 87-89% djece bila su muška, s izrazito razvijenim analitičkim sposobnostima, dobrom koordinacijom u slaganju slagalica, izuzetno dobre memorije. 

Prepoznavanje sposobnosti

Najčešća zanimanja u toj populaciji su: inženjer, znanstvenik, matematičar, glazbenik. Ta djeca mogu biti temperamentna, ali i izrazito sramežljiva, nema pravila. Važno je što prije prepoznati kod djeteta izrazite sposobnosti koje se na adekvatan način mogu razvijati. Kako teče razvoj govora mogućih genijalaca?

Dob 0-1 mj. – ne reagira na zvuk (bilo ugodan ili viku), postoje znatnije teškoće u hranjenju zbog oralno-motoričkih problema.

Dob 2-4 mj. – nema odgovora na ugodan zvuk, niti na glas, okretanja prema izvoru zvuka; veći dio vremena šuti i ne razvija se kontakt očima.

Dob 5-8 mj. – smanjena ili izostala vokalizacija; u tom razdoblju dolazi do faze brbljanja s intonacijom; dijete se ne upušta u vokalnu ili interaktivnu igru s odraslima.

Dob 9-12 mj. – nema brbljanja s kombinacijama suglasnika i vokala – slogovi koji se spajaju u prvu riječ s značenjem; ne reagira na glazbu, na pojedine riječi i svakodnevne komentare okoline: npr.”Gdje je mama/tata?”,”doručak”,”spavanje”…

>>Autizam se javlja u ranom djetinjstvu, a riječ je o stanju koje traje cijeli život. Pravovremenim prepoznavanjem simptoma i reagiranjem može se postići velik napredak.<<

Dob 13-18 mj. – izostanak glasa i gesti; izostaje faza imitacije drugih spram njega; ne razumije jednostavne zahtjeve okoline, više novih riječi, nema interes za govor.

Dob 18-24 mj. – počinje se glasati, ali nema konsonanata; ne identificira predmete i slike svakodnevnih predmeta; pokazuje predmete, ali je govor nerazumljiv; ne služi se raznovrsnim glasovima govora.

Dob 24-36 mj. – nema riječi, ne prati jednostavne naloge; ne služi se riječima da bi izrazilo potrebe; ne raste opseg i raznovrsnost vokabulara; ne povezuje riječi, npr. “Mama, piti”; njegov govor i majka vrlo teško razumije.

Dob 30-36 mj. – omisija (ispuštanje) inicijalnih konsonanata u riječi, još nema rečenice; ne razumije glagole i jednostavne pridjeve, npr. velik, malen, tipove rečenica.

Dob 3-4 god. – govor nije razumljiv okolini, koristi se gestama za svoje potrebe; konstantno prekriva rukama uši; govor bez modulacije; ne postavlja pitanja i ne upotrebljava raznovrsne rečenične strukture; govor je nerazumljiv odraslim osobama; ne razvija se simbolička igra.

Uvijek tražite mišljenje

Kasni li vaše dijete s govorom, svakako tražite mišljenje stručnjaka kako bi logoped, ako je potrebno, pravovremeno počeo s jezičnom intervencijom. Logoped će utvrditi postoji li potreba za individualnim ili grupnim pristupom, koliko će terapija trajati (30 ili 45 min.) te treba li još koji stručni profil uključiti u procjenu ili terapiju djeteta.