Imunosni sustav se sastoji od organa razmještenih po čitavom tijelu te stanica koje sudjeluju u imunosnim reakcijama i koje mogu migrirati po čitavom organizmu (leukociti, granulociti, B i T limfociti, stanice ubojice itd.). Organi imunosnog sustava su:

• koštana srž,
• timus (prsna žlijezda) i
• limfni čvorovi.

Vitamini i minerali su izuzetno važne tvari za imunosni sustav jer sudjeluju u njegovim metaboličkim procesima i potpomažu pravilno funkcioniranje i zaštitu organizma

Prirođeni i stečeni imunitet

Prirođeni imunitet čini prvu liniju obrane organizma, a postoji i prije kontakta s uzročnicima bolesti i reagira na isti način prema svakom štetnom uzročniku. Stečeni imunitet razvija se u kontaktu s uzročnicima bolesti, ne postoji prije prvog kontakta i potrebni su dani, tjedni ili mjeseci da bi se razvio. Ove dvije vrste imuniteta ne djeluju odvojeno jedna od druge, već se međusobno nadopunjuju. Nespecifični imunitet određuje vrstu specifičnog imunosnog odgovora, dok specifični imunitet dalje usmjerava i pojačava nespecifični. Zahvaljujući uzajamnom djelovanju ovih dvaju tipova imuniteta, imunosni sustav posjeduje sposobnosti razlikovanja vlastitih stanica od tuđih te gradi imunosnu memoriju.

Prva linija obrane

Prva linija obrane od vanjskih uzročnika su koža i sluznice. Mali broj mikroorganizama može proći kroz kožu jer mikroorganizmi ne mogu razgraditi njezin površinski sloj. Stalna izmjena površinskog sloja kože, zajedno s mrtvim epitelnim stanicama, sprečava naseljavanje mikroorganizama na koži.

Sluznice očiju, dišnog i probavnog sustava, kao i urogenitalnog sustava mogu se u velikoj mjeri, također, obraniti od mikroorganizama – epitelne stanice sluznice luče supstance koje su toksične za bakterije. Slina i želučana kiselina sprečavaju prodor bakterija preko probavnog trakta. U sluznicama su naseljene različite „dobre” bakterije koje čine bakterijsku floru. One svojom prisutnošću sprečavaju naseljavanje patogenih bakterija, uklanjaju toksine patogenih bakterija i stalno stimuliraju obrambeni sustav.

Sluznice očiju, dišnog i probavnog sustava, kao i urogenitalnog sustava mogu se u velikoj mjeri, također, obraniti od mikroorganizama – epitelne stanice sluznice luče supstance koje su toksične za bakterije

Dišni sustav na udaru

Čovjek udahne do 8 mikroorganizama u minuti, odnosno 10.000 mikroorganizama na dan, iz čega se vidi velika važnost pravilnog funkcioniranja imunosnog sustava. Pri protoku zraka kroz kanale dišnog sustava dolazi do lijepljenja mikroorganizama za membrane sluznice respiratornog sustava. Cilije, odnosno sitne male dlačice (trepetljike), djeluju kao metlice i pomažu da se ovi mikroorganizmi sakupe na jedno mjesto i izbace izvan organizma (npr. kihanjem ili kašljanjem).

Jedan od najvećih problema kod pušača je činjenica da cilije s vremenom i dugoročnim pušenjem bivaju prekrivene slojem nikotina, što sprečava njihovu mobilnost i da rade kao metlice, zbog čega mikroorganizmi koji uđu u respiratorni sustav, ne mogu biti izbačeni van pa se povećava podložnost infekcijama.

Zašto dolazi do slabljenja imuniteta?

Zdrav i uravnotežen imunosni sustav čini jedan od osnovnih preduvjeta za zdravlje čovjeka. Oslabljena aktivnost imunosnog sustava dovodi do veće podložnosti infekcijama, a u određenim okolnostima i do nastanka zloćudnih bolesti. Suprotno tomu, nekontrolirana hiperaktivnost imunosnog sustava znači predispoziciju za nastanak alergija i autoimunih bolesti jer tada organizam reagira i na vlastite antigene u krvi, stanicama i tkivima.

Brojni su čimbenici koji mogu oslabiti, odnosno poremetiti, ravnotežu imunosnog sustava: kronične bolesti, dugotrajna upotreba antibiotika, neredovit san, nervoza, težak fizički i psihički rad…

Brojni su čimbenici koji mogu oslabiti, odnosno poremetiti, ravnotežu imunosnog sustava: kronične bolesti, dugotrajna upotreba antibiotika, neredovit san, nervoza, težak fizički i psihički rad. Uz izloženost stresu, trajnu iscrpljenost i sindrom kroničnog umora, tu je također bitan i stil života – nutritivno neadekvatna ishrana, nedovoljno (ili čak previše) tjelesne aktivnosti, pušenje, konzumiranje alkohola i slično. Poremećajima funkcije imunosnog sustava značajno pridonosi i zagađenje okoliša. Pravilna ishrana, fizička aktivnost, izbjegavanje štetnih navika i stresa glavni su preduvjeti za dobro zdravlje.

Kako prepoznati oslabljen imunitet?

Česte prehlade, nedostatak energije, nesanica, kronični umor i česta pojava herpesa na usni sigurni su znaci da je došlo do pada imuniteta. lako znanstvenici još uvijek pokušavaju shvatiti kako taj cijeli mehanizam zapravo funkcionira, nema nikakve sumnje da je zdrav život presudan za smanjenje rizika od zaraza i bolesti.

Zimi naše tijelo troši više energije pa je pad imuniteta češći. Pritom su još i smanjene rezerve vitamina i minerala u organizmu zbog jednolične zimske prehrane, što također rezultira dodatno oslabljenim imunosnim sustavom. Postoji još jedan bitan čimbenik vezan uz hladnije doba godine i imunosni sustav: grijanje. Boravak, a posebno spavanje, u prezagrijanim prostorijama slabi imunitet. Temperatura u spavaćoj sobi trebala bi biti niža od temperature u prostorijama u kojima se boravi tijekom dana. Na taj način tijelo mora raditi da se samo zagrije, a to jača imunitet.

>>Tijekom jeseni i zime naša otpornost često slabi te smo izloženi invazijama virusa i drugih mikroorganizama. Vrijeme je da se posvetite sebi radi boljeg zdravlja.<<

Prehrana i nutrijenti

Redovita, pravilna prehrana i zdrava ishrana jedni su od glavnih uvjeta za jačanje imuniteta, a najbolji „borci” protiv bolesti su korisni nutrijenti: vitamini, minerali, proteini i drugi zdravi sastojci namirnica. Zbog visokog sadržaja vitamina C, tijekom zime se preporučuje konzumiranje citrusnog voća – limuna, naranče i grejpa, ali i kivija, jabuke te kiselog kupusa. Jogurt i drugi fermentirani mliječni proizvodi sadrže korisne bakterije i blagotvorno utječu na ukupni imunitet. Vitamini i minerali su izuzetno važne tvari za imunosni sustav jer sudjeluju u njegovim metaboličkim procesima i potpomažu pravilno funkcioniranje i zaštitu organizma. Normalnoj funkciji imunosnog sustava doprinose vitamin C, vitamin B6, folat (vitamin B9), vitamin B12 te vitamin A, kao i elementi u tragovima selen i cink.

Vrlo bitnu ulogu u procesu dijeljenja stanica imaju folat (vitamin B9), kobalamini (vitamin B12) i cink, dok vitamin A ima ulogu u procesu specijalizacije stanica, što je sve zajedno vrlo važno za pravilno stvaranje i učinkovitost, ranije spomenutih, stanica koje sudjeluju u imunosnim reakcijama. Također, riboflavin (vitamin B2), vitamin E i biljni polifenoli te prirodni vitamin C, elementi u tragovima selen, mangan i cink dodatno doprinose zaštiti stanica od oksidativnog stresa.

Antibiotici ne djeluju na viruse

Ako ipak dođe do oboljenja, dobro je ponoviti da su virusne infekcije najčešće zarazne bolesti u našoj populaciji. Virusi su uzrok prehlade, gripe, većine grlobolja, upala sinusa i kašlja. Zdrav imunosni sustav može se sam obraniti od takvih bolesti, bez upotrebe lijekova. Antibiotici ne pomažu u liječenju virusnih bolesti jer ne djeluju na viruse.

Objava Snažnom imunitetu nitko ne govori “Nazdravlje!” – ojačajte ga na vrijeme pojavila se prvi puta na ADIVA.

Može biti uzrokovan stranim česticama, iritansima, viškom sluzi ili različitim infekcijama dišnih putova kao što su prehlade. Kašalj se dijeli po duljini trajanja na: akutni kašalj koji traje manje od tri tjedna i kronični kašalj koji traje dulje od tri tjedna. 

Dugotrajan kašalj je neugodan i svakako ukazuje na kroničnu iritaciju dišnih putova. Kronični kašalj može biti uzrokovan pušenjem cigareta, astmom, alergijom, gastroezofagealnim refluksnom bolešću ili nekim tumorima. Dugotrajni kašalj ne smije se ignorirati i prilikom svakog produljenog kašlja ili promjene u sekretu treba se javiti liječniku opće medicine.

>> Svakako pročitajte: upala pluća je najteža respiratorna bolest od koje svatko može oboljeti, a više je mogućih uzročnika. Kod zdravih ljudi uspješno se liječi, no starije su osobe posebno ugrožene. Kliknite i doznajte kako se pneumonija prepoznaje. <<

S druge strane, akutni kašalj najčešće je posljedica infekcije respiratornog trakta, među koje spadaju akutna respiratorna bolest, eksudativni faringitis (virusna angina), opstruktivni laringotraheobronhitis, upala grla i akutni bronhitis. Svaka od ovih respiratornih bolesti ima svoje karakteristike i simptome, među kojima je i kašalj.

Kako si možemo pomoći?

Blage respiratorne infekcije možemo izliječiti kod kuće, a potreban nam je odmor, topli napitci, kupke za inhalaciju te nekoliko proizvoda iz ljekarne, među kojima su lijekovi za snižavanje temperature, kapi ili fiziološka otopina za olakšanje tegoba začepljenog nosa te preparati za tretiranje kašlja, tog vrlo neugodnog i često zamarajućeg simptoma.

Kašalj izazvan virusnim upalama najčešće traje do 10 dana i pomoć možemo potražiti u prirodnim preparatima. Kako bismo znali koji preparat kupiti, vrlo je važno znati razliku između dviju vrsta kašlja.

Suhi i produktivni kašalj

Po karakteru kašalj se dijeli na:

• suhi – snažan je podražaj na kašalj, ali nema sluzi koja se iskašljava
• produktivni – karakteristično je iskašljavanje sekreta, a kod suhog kašlja

Suhi kašalj vrlo je neugodan, može poremetiti san i apetit te umarati pacijenta. Takav kašalj izaziva iritaciju sluznice i pretjerano naprezanje mišića. Kod učestalih, nekompliciranih respiratornih infekcija uzrokovanih virusima postoje obje vrste kašlja. Na početku je kašalj nadražajan, suh, a kako bolest odmiče, iritirana sluznica počinje proizvoditi više sluzi pa kašalj prelazi u produktivni.

Liječenje kašlja

Sluz je često gusta i teško ju je iskašljati. Upravo se zbog toga produktivni kašalj tretira ekspektoransima i mukoliticima, odnosno pripravcima koji razrjeđuju sluz i olakšavaju iskašljavanje. S druge strane, suhi kašalj tretiramo antitusicima. Antitusici ublažavaju refleks kašlja i koriste se kod neproduktivnog kašlja. Oni mogu biti opoidni, neopoidni i prirodni.

Islandski lišaj

Od  prirodnih antitusika je sigurno najpoznatiji i najčešće korišten pripravak islandskog lišaja (Cetraria islandica). Lišajevi su vrsta višestaničnih organizama koji predstavljaju simbiotski odnos između algi i gljiva. Tijelo lišaja naziva se talus, odnosno steljka, a zbog svoje izuzetne prilagodljivosti surovim staništima nazivaju se i pionirima vegetacije.

Islandski lišaj, iako njegovo ime upućuje na Island, raste na planinskim staništima gotovo cijele sjeverne hemisfere. Suhi ekstrakt islandskog lišaja dobiva se iz cijelog talusa te u svom sastavu ima polisaharide – lihenin i izolihenin (oko 50% udjela) – koji oblažu sluznicu, smanjuju kontakt nadražajnog sredstva sa sluznicom te na taj način smanjuju podražaj na kašalj. 

U narodnoj medicini ljekovitost islandskog lišaja prepoznata je već stoljećima, a koristio se za plućne bolesti, kronične bolesti želuca te vanjsku primjenu na ranama

Zbog antibiotskog djelovanja, u sastavu islandskog lišaja vrlo su važne aromatske lišajne kiseline – cetrarna i protocetrarna te alifatske lišajne kiseline – protolihestearinska i usninska. Upravo zbog tih sastojaka, osim što umiruje kašalj, štiti i oblaže sluznicu, pripravak islandskog lišaja ima protuupalno djelovanje i izvrstan je za smirivanje upaljenoga grla. U sastavu islandskog lišaja, također, nalazimo vitamine B kompleksa, provitamin A, pektin i mineral jod.

U narodnoj medicini ljekovitost islandskog lišaja prepoznata je već stoljećima, a koristio se za plućne bolesti, kronične bolesti želuca te vanjsku primjenu na ranama. Danas se zna da pripravci od islandskog lišaja smanjuju osjećaj užarenosti grla, olakšavaju gutanje i ublažavaju nadražajni kašalj, a također im se pripisuju i pozitivni učinci u pomoći prilikom gubitkom apetita, obične prehlade, bronhitisa te raznih iritacija u usnoj šupljini.

Islandski lišaj je prirodni izbor za pomoć kod suhog nadražajnog kašlja, blagih upala sluznice ždrijela te kod grlobolje i promuklosti. Ne ometa djelovanje lijekova, siguran je za upotrebu pa ga mogu koristiti i djeca i odrasli.

Jaglac – prvi odabir kod produktivnog kašlja

Za razliku od suhog, produktivni kašalj je popraćen izbacivanjem sluzi te je potrebno primijeniti sredstva koja će olakšati njeno izbacivanje. Ekspektoransi djeluju na bronhijalnu sluz smanjujući viskoznost i tako olakšavaju iskašljavanje. Prirodna alternativa lijekovima su ekspektoransi koji potječu od ljekovitog bilja koje se dijeli na biljke koje sadrže saponine (jaglac) i biljke koje sadrže eterična ulja (timijan).

Kada je riječ o produktivnom kašlju, jaglac (lat. Primula veris L.) je zasigurno pravi odabir. Biljka ima višegodišnji podanak, zlatnožute latice i listove koji su sastavljeni u rozetu. Raste u gorskim područjima koja se protežu najvećim dijelom Europe te od istočne do Male Azije. 

Samo cvijet i korijen biljke imaju ljekovita svojstva. Korijen (Primulae radix) se bere u ranu jesen, a cvjetovi (Primula flos) zajedno s čaškama beru se u proljeće za vrijeme cvatnje. Važno je ubrane dijelove što prije osušiti i adekvatno spremiti u tame posude. Cvjetovi sadrže u značajnijim količinama flavonoide i eterična ulja koja djeluju smirujuće na dišni sustav, a saponina ima u vrlo malim količinama. Glavna komponenta koja djeluje kao ekspektorans su triterpenski saponini koji se nalaze u korijenu. Osim saponina, korijen sadrži i estere fenilglikozida – primulaverin i primverin – koji su zaslužni za karakterističan miris eteričnog ulja i droge jaglaca. 

Prirodna alternativa lijekovima su ekspektoransi koji potječu od ljekovitog bilja koje se dijeli na biljke koje sadrže saponine (jaglac) i biljke koje sadrže eterična ulja (timijan)

Djelovanje saponina iz jaglaca bazirano je na njihovoj površinskoj aktivnosti koja im omogućuje širenje iz ždrijela na okolnu sluznicu dišnog sustava te tako lokalno razrjeđuju bronhijalnu sluz. Stoga se pripravci jaglaca najviše koriste kod katara gornjih dišnih putova za olakšavanje iskašljavanja i razrjeđivanje sekreta. Djelovanje saponina utječe i na pokretljivost cilijarnog epitela. To je epitel koji ima malene resice koje olakšavaju izbacivanje sluzi iz dišnog sustava.

U narodnoj medicini koristi se kod reumatskih mišićnih tegoba, neuralgičnih i ostalih glavobolja, izostanka menstruacije, zubobolje i gihta. Ipak, jaglac se zbog velike učinkovitosti najčešće koristi kao ekspektorans pri produktivnom kašlju. 

Objava Prva pomoć iz prirode za suhi i produktivni kašalj pojavila se prvi puta na ADIVA.