Intervencijska radiologija olakšava liječenje bez potrebe za operacijom

Intervencijska radiologija ni danas još nije dovoljno prepoznata kao grana medicine koja može olakšati liječenje mnogih bolesti. Riječ je o minimalno invazivnoj struci koja pacijentima može omogućiti jednostavniji i brži oporavak.

Naime, pacijenti i danas često radiologiju povezuju gotovo isključivo s dijagnostičkim metodama poput rendgena ili kompjutorizirane tomografije (CT). No malo je kome poznato da postoji niz zahvata u intervencijskoj radiologiji kojima se može izbjeći klasična operacija. Od njih ne ostaju ožiljci niti nastaje deformitet, pa ni invaliditet. I boravak u bolnici je minimalan, od jednog do tri dana. Dakle, liječenje je puno kraće od kirurškog liječenja.

Ova grana medicine doživjela je strelovit napredak u posljednjih nekoliko godina te još nije dosegla svoje limite. Danas nam je, primjerice, omogućen trodimenzionalan prikaz pa tako arteriju na kojoj je aneurizma možete promatrati sa svih strana, okrećući je na ekranu za 360 stupnjeva. Suvremena znanost omogućila je rad s matičnim stanicama. Njihovim „ugrađivanjem“, pod određenim uvjetima, možete pokušati poboljšati kvalitetu krvnih žila. Sve to samo je maleni segment onoga što se danas može u intervencijskoj radiologiji.

Intervencijska radiologija prisutna je na svim područjima

Intervencijska radiologija dijeli se na nekoliko područja: vaskularna, nevaskularna, embolizacijska i onkološka radiologija, a zalazi u gotovo u sva područja medicine, od psihijatrije do dermatologije. Treba naglasiti da je radiologija danas nedjeljiva, odnosno ne može se razdvojiti dijagnostička od intervencijske radiologije. Napredak je podjednako prisutan u oba područja. Takav trend u njezinu razvoju utjecao je i na zanimanje liječnika. Tako je naglo u porastu broj onih koji se prijavljuju na natječaj za specijalizaciju radiologije.

Kad je riječ o intervencijskoj radiologiji, unatoč financijskim ograničenjima, napredak nije zaobišao ni Hrvatsku iako njezine mogućnosti još nisu dovoljno prepoznate. Situaciju dodatno otežava činjenica što je riječ o skupim metodama jer su visoke cijene materijala i proteza. Pa ipak, entuzijazam naših radiologa ne izostaje. Svakodnevno se ulažu napori u edukaciju struke i javnosti, posebice pacijenata, prema kojima se radiologija mora otvoriti. Donedavno pacijenti nisu imali gotovo nikakav doticaj s radiolozima. No i to se počinje mijenjati jer je iznimno važno da oni doznaju što im sve ova struka može ponuditi.

Brojne mogućnosti za liječenje bez operativnog zahvata

U svakodnevnom radu intervencijski radiolozi bave se liječenjem i sprečavanjem amputacije stopala, zatvaranjem aneurizmi arterija, liječenjem zloćudnih bolesti, za život opasnih krvarenja, opstrukcija žučnih i probavnih putova, odstranjivanjem različitih nakupina u tijelu (primjerice, apscesa) i drugim zdravstvenim tegobama. Među uobičajene zahvate ubrajamo angiografiju, balonsku angioplastiku, bilijarnu drenažu i postavljanje stenta, centralni venski put, kemoembolizaciju i embolizaciju, biopsiju iglom, stent i stent-graft te niz drugih zahvata.

Ovom prilikom spomenimo samo neka stanja koja mogu liječiti intervencijski radiolozi, a bez potrebe za operativnim zahvatom.

Aneurizme

Iako nije općenito pravilo, mnoge aneurizme (izbočenja krvnih žila prema van) mogu se riješiti bez operacije, uvođenjem katetera u krvnu žilu, te se postavlja materijal koji sprečava opskrbu krvlju zahvaćene krvne žile.

Krvni ugrušci

Ugrušci u dubokim venama nogu, osim što mogu prouzročiti otečenost i bolnost pri hodu, predstavljaju potencijalnu opasnost za život jer se mogu otkinuti te dospjeti u pluća ili srce. Intervencijski radiolozi mogu otopiti ugruške korištenjem trobolitičkih sredstava.

Unutarnje krvarenje

U slučaju ozljede krvne žile zbog koje je došlo do unutarnjega krvarenja, intervencijski radiolozi mogu angiografski doći do mjesta krvarenja te ga zaustaviti uvođenjem različitih sredstava poput zavojnica i gelfoama.

Hipertenzija

Kod nekih pacijenata kod kojih je visoki krvni tlak posljedica suženja krvnih žila bubrega (renalna hipertenzija), angioplastika može biti metoda izbora za liječenje.

Opstrukcije urinarnog trakta

U slučaju da je zbog bubrežnih kamenaca ili nekog drugog uzroka došlo do začepljenja (opstrukcije) uretera, odnosno cijevi kroz koju prolazi urin iz bubrega u mokraćni mjehur, moguće je drenirati bubreg uvođenjem katetera kroz kožu.

Drenaža apscesa

Ako je kod pacijenata došlo do stvaranja apscesa u tijelu (mjesto perzistirajuće infekcije, nakupina gnoja), može ga se drenirati uvođenjem katetera kroz mali rez na koži.

Liječenje zloćudnih bolesti

Neki oblici karcinoma mogu biti liječeni izravnim ubrizgavanjem kemoterapijskog sredstva u sam tumor.

Iznimno stresno zanimanje

Iako je i u Hrvatskoj posljednjih godina znatno porastao broj specijalista radiologa, još je interes za to zanimanje znatno manji u odnosu na inozemstvo. Jedan od razloga svakako je i taj što je riječ o stresnom zanimanju jer život pacijenta može biti ugrožen, a i činjenica da su radiolozi izloženi zračenju. Riječ je i o vrlo skupoj struci čiji se postupci često ne mogu opravdati računima prema HZZO-u.