Vitamin D: Sve što trebate znati o sunčanom vitaminu

Vitamin D esencijalan je vitamin iz skupine vitamina topivih u mastima, a drugačiji je od ostalih vitamina po tome što se može sintetizirati u našem organizmu, točnije u koži, pod utjecajem sunca, odnosno UVB zraka. Zbog toga ga i nazivamo sunčanim vitaminom. Nakon što se u koži pretvori u previtamin D, u jetri i bubrezima pretvara se u aktivni oblik kalcitriol.

Procjenjuje se da više od milijarde ljudi diljem svijeta ima niske koncentracije vitamina D, a studije pokazuju da čak 40-50% populacije u našem području ima nedostatak tog vitamina. Njegove najniže vrijednosti bilježe se tijekom zimskih mjeseci. Status vitamina D u organizmu određuje se mjerenjem koncentracije 25-hidroksi vitamina D (25-OH D) u krvi.

Adekvatnom koncentracijom vitamina D (25-OH D) smatra se koncentracija ≥ 75 nmol/L. Koncentracije između 50 i 75 nmol/L smatraju se manjkom vitamina D. Vrijednosti 25-OH D < 50 nmol/L smatraju se nedostatkom vitamina D i imaju jasan negativan učinak na kosti. Vrijednosti 25(OH)D < 30 nmol/L smatraju se teškim nedostatkom vitamina D, a vrijednosti 25(OH)D < 20 nmol/L uzrokuju ozbiljan poremećaj metabolizma kosti (rahitis ili osteomalaciju) i miopatiju. 

Rizične skupine za pojavu nedostatka vitamina D su osobe koje se nedovoljno izlažu suncu, one tamnije puti, pretile osobe, ljudi smješteni u domovima za starije i nemoćne te oni koji ne izlaze puno van, trudnice, dojenčad, osobe koje boluju od osteoporoze, kao i oni koji boluju od raznih oboljenja (npr. autoimune bolesti, endokrinološke bolesti, psihijatrijske bolesti). Posebno su osjetljiva djeca čija suplementacija vitaminom D počinje odmah nakon porođaja, upravo kako bi se spriječio poremećaj metabolizma kostiju, rahitis.

Kada možemo primijeniti vitamin D?

Tijelo sintetizira vitamin D kada je koža neposredno izložena suncu pa tako možemo stvoriti velike količine vitamina. No današnjim užurbanim ritmom, manjim boravkom u prirodi, primjenom zaštitnih sredstava za zaštitu od sunca taj prirodni način stvaranja vitamina D se sve manje iskorištava.

Osnovno područje primjene vitamina D je osteoporoza i primjena kod dojenčadi. Povoljan je učinak dokazan novijim istraživanjima kod dijabetesa tip 1 i 2, kod kardiovaskularnih bolesti, gastroenteroloških bolesti, karcinoma, autoimunih bolesti, multiple skleroze…

Vitamin D nalazi se u nekim namirnicama – sirevima, maslacu, vrhnju, lososu, tuni, skuši, sardini, školjkama… Preporučuje se uvijek da se deficit vitamina nadomjesti pravilnom prehranom i kretanjem, odnosno u ovom slučaju odgovornom izlaganju suncu, ali kada to nije dovoljno, moramo uzimati nadomjestke prehrani. U dodacima prehrani koje možemo pronaći na tržištu vitamin D dolazi u dva oblika – D2 i D3.

Odlučite li se za suplementaciju vitamina D, trebate potražiti savjet ljekarnika u vezi prikladne doze. Za većinu odraslih preporučena dnevna doza je 600 IU (međunarodnih jedinica), a za starije od 70 godina 800 IU. Djeci do 12 mjeseci dovoljno je 400 IU. Prema novim preporukama, maksimalna podnošljiva dnevna doza za odrasle iznosi 4000 IU.