Psiha i emocije - 13. listopada 2017.
AUTOR ČLANKA - Tatjana Nemeth Blažić

Upravlja li vrijeme vašim raspoloženjem? Prepoznajte simptome meteoropatije

Ako vam kažu da ste meteoropat – to ne znači da ste umišljeni bolesnik, nego da je vaš organizam osjetljiviji na vremenske promjene

Meteoropatija nije izmišljena bolest

Meteoropatija je iskustveno poznata odavno, no tek su suvremena istraživanja znanstveno potvrdila utjecaj vremenskih prilika na ljudski organizam. To nije prirodno stanje, nego je uzrokovano suvremenim načinom življenja, konkretno – našom željom za udobnosti.

Procjenjuje se da 80 % svjetske populacije ima simptome meteoropatije. Protokolom o postupanju i preporukama za zaštitu od vrućina i Hrvatska se uključila u projekt detekcije i praćenja promjena klime i pratećih pojava koje utječu na zdravlje. O povezanosti hidrometeoroloških parametara sa zdravstvenim tegobama informira se građane, daju se preporuke i proglašavaju stanja uzbune ako su prognozirane ekstremne klimatske promjene, ponajprije velike hladnoće i vrućine.

Procjenjuje se da 80 % svjetske populacije ima simptome meteoropatije

Zašto reagiramo na vremenske promjene?

Vremenske promjene izazivaju elektromagnetske impulse koji ljudski organizam potiču na reakciju i prilagodbu. Organizam počinje prilagodbu funkcioniranjem moždane žlijezde hipofize – njezinim prednjim režnjem, adenohipofizom – koja proizvodi ACTH, tj. adrenokortikotropni hormon (hormon stresa). Zbog naglog pada temperature, adenohipofiza pojačava lučenje tog hormona, uzrokujući kod meteoropata razdražljivost i napetost.

Simptomi meteoropatije

Simptomi meteoropatije kod ljudi izazivaju:

  • razdražljivost,
  • napetost, pa čak i agresiju,
  • takve osobe teško zaspu,
  • pate od nesanice,
  • osjećaju potištenost, malodušnost, tjelesnu slabost ili
  • pojačane kronične bolove i neobjašnjiv umor.

Navedene tegobe ponekad se jave neposredno prije nego što počnu klimatske varijacije.

Svatko reagira drugačije

Neke osobe osjetljive na promjene vremena mogu se osjećati umornijima, ali ipak teže zaspu i slabije spavaju. Drugi meteoropati postaju napeti, nekako tjeskobni sami sa sobom kad nastupi pojačani vjetar ili su pak loše raspoloženi kad je vrijeme oblačno i kišovito. Trećima se, pak, pojačavaju bolovi u kritičnim dijelovima tijela, osobito zglobovima, ili imaju napadaje migrene, astme ili alergije.

Tko je posebno osjetljiv?

Na vremenske prilike više su osjetljive i one osobe koje pate od:

  • osteoartritisa,
  • ukliještenosti živaca,
  • bolova u leđima,
  • žučnih i bubrežnih kamenaca,
  • oni kojima je amputiran ud,
  • djeca također mogu pokazati meteoropatski način ponašanja – razdražljivost, plačljivost i nemir bez, naizgled, posebnog razloga.

Oscilacije tlaka, temperature i vlage

Tegobe neurovegetativnog karaktera koje se događaju u određenim klimatskim uvjetima izazvane su promjenom vanjske temperature, tlaka zraka, količine vlage ili dnevnog svjetla. Može se reći da je atmosferski čimbenik vrlo važan okidač kod mnogih bolesnika, a obično nastupa za vrijeme ili uoči pada tlaka zraka. Ovi se znakovi najčešće javljaju za vjetrovitih ili olujnih epizoda, praćenih padom atmosferskog tlaka, kišom, vlagom i oblačnim vremenom.

Može se reći da je atmosferski čimbenik vrlo važan okidač kod mnogih bolesnika, a obično nastupa za vrijeme ili uoči pada tlaka zraka

Promjena tlaka zraka utječe na receptore u zglobovima, zadužene za detekciju oscilacija tlaka. Hemodinamska ravnoteža organizma je poremećena. U svrhu održavanja ravnoteže vode i elektrolita, bubrezi izlučuju koncentriranu ili razrijeđenu mokraću. Tako su velike vrućine i visoka vlaga u zraku uzroci povećane potrebe organizma za vodom.

Stoga je važno naglasiti: ako u tim danima uočimo tamnu, koncentriranu mokraću, odmah trebamo započeti s nadoknadom tekućine da bismo spriječili daljnje pojačavanje naglo izazvanih tegoba. Snažne, neizdržive glavobolje, tzv. migrene, nastale zbog većeg pada tlaka, rezultat su nedovoljne opskrbe mozga krvlju (ishemije), što osjećamo kao bol, a to može povećati rizik za razvoj moždanog udara. Nedavno istraživanje potvrdilo je da su napadaji snažnih glavobolja izazvani upravo promjenama temperature i tlaka zraka. Viša temperatura zraka povećava vjerojatnost nastanka migrene za 7,5 % za svakih pet dodatnih Celzijevih stupnjeva.

Sniženje tlaka zraka povećavalo je rizik napadaja glavobolje dva do tri dana prije prijema u bolnicu ovih osoba s migrenom. Uočena je povezanost većih varijacija u temperaturi, od pet ili više Celzijevih stupnjeva, s nastankom moždanog udara, zato što nagle promjene temperature povećavaju rizik nastanka tog neurološkog poremećaja, posredstvom infekcija ili utjecaja na viskozitet krvi.

Vježbanje otpornosti

Boravak u zatvorenim ili klimatiziranim prostorijama smanjuje sposobnost adaptacije na vremenske/klimatske i atmosferske prilike. Istraživanja su pokazala da su tjelesno aktivne osobe, koje provode više vremena na otvorenom, otpornije i slabo osjećaju promjene atmosferskih uvjeta. S druge strane, stariji ljudi, koji se ne mogu brzo prilagoditi, te oni koji su bili operirani ili koji rijetko izlaze iz kuće proživljavaju čak i manje oscilacije vremenskih prilika. Djeci je potrebno mirno okruženje u obitelji, svakodnevno igranje izvan doma, u zelenilu i humanom okolišu (parkovi, livade, prostor za igru bez opasnosti od prometa i sl.)

Istraživanja su pokazala da su tjelesno aktivne osobe, koje provode više vremena na otvorenom, otpornije i slabo osjećaju promjene atmosferskih uvjeta

Preporuke meteoropatima

Meteoropatija se, srećom, može ublažiti jačanjem otpornosti organizma na učinke vremena.

  • Najvažnija je rehidracija, nadoknada tekućine, čim započnu tegobe zbog promjene vremena. U više slučajeva tegobe pogađaju žene koje zatraže medicinsku pomoć za vrijeme trajanja naglih promjena vremena. To je povezano sa specifičnim hormonskim ciklusom i izmjenom tekućine kod žena.
  • Provjetravanje prostorija u kojima se boravi, posebice nakon kiše kad je obilje negativnih iona u zraku, pomaže plućnim bolesnicima i astmatičarima.
  • Koliko god bili zauzeti ili umorni, pronađite vremena za svakodnevni izlazak izvan ureda ili doma. Prošećite se i po kiši i snijegu, budite u kontaktu s cijelim rasponom temperatura i vlažnosti zraka.
  • Ako ste kronični srčani, bubrežni ili plućni bolesnik, posavjetujte se sa svojim liječnikom obiteljske medicine.
  • Čest boravak u prirodi najbolja je način povećanja sposobnosti organizma da se nosi s vremenskim uvjetima – pomaže svim ljudima, ne samo meteoropatima, u očuvanju i unapređenju vlastitog zdravlja

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button