Svjetski dan veganstva: Prehrana prepuna raznolikosti okusa i mirisa

Prebacivanje na vegansku prehranu postaje i pitanje opće održivosti s obzirom da je iskorištavanje životinja zbog hrane povezano s ogromnom potrošnjom prirodnih resursa.

Izraz ‘veganstvo’ ima podrijetlo u riječi veg(etarij)anstvo, koja pak proizlazi iz latinske riječi vegetus, što znači zdrav, svjež i pun života ili homo vegetus, što znači – tjelesno i mentalno zdrava osoba, koja ima uravnotežen filozofski smisao za život. Vegani se hrane samo namirnicama biljnog podrijetla, a ne jedu životinje (meso, ribe, školjke…), jaja, mlijeko i mliječne proizvode, med i ostale sastojke životinjskog podrijetla (želatinu, kavijar…). Stoga ih često nazivaju i pravi ili čisti vegetarijanci. Osim prehranom, vegani i svojim načinom života izbjegavaju sudjelovati u iskorištavanju i ubijanju životinja.

Ne nose obuću i odjevne predmete od životinjske kože, krzna, vune, svile i perja, koriste kozmetiku i sredstva za čišćenje koji nisu testirani na životinjama, ne posjećuju cirkuse sa životinjskim točkama i zoološke vrtove te ne kupuju životinje, već ih udomljuju.

Veganska prehrana isključivo je biljnog podrijetla, no prepuna raznolikosti okusa i mirisa. Bogatija je i zdravija od standardne europske prehrane, a vegani pritom uživaju u istim jelima i okusima na koje su naviknuli, uključujući veganske varijante tradicionalnih jela poput sarmi, kobasica, lazanja, pizza, odrezaka, roštilja, gulaša, palačinki, sladoleda, kolača, torta, sireva, mlijeka… no sve od sastojaka biljnog podrijetla.

Veganstvo svaki dan