Alkalna dijeta: zdravlje nije na vagi kada je prehrana uravnotežena

Vrijednost pH govori nam koliko je nešto kiselo, odnosno lužnato. Tako je pH krvnog seruma lužnat (oko 7.4), pH kože je kiseo (između 4 i 6.5), a želuca izrazito kiseo (od 1.35 do 3.5). Neutralan pH je 7.0, takav je i pH vode – sve što je više od toga je lužnato, a niže od te vrijednosti je kiselo.

Različiti čimbenici negativno djeluju na kiselo-bazičnu ravnotežu eko sustava; biljaka, životinja, nas ljudi, pa čak i mora. Posljednjih se stotinjak godina zbog razvoja industrije, a time i povećanja sadržaja CO₂ u atmosferi, snizila pH vrijednost oceana što se negativno odražava na život morskih organizama poput riba i koralja.

Neuravnotežena suvremena prehrana

Na putu od prapovijesti kada je bio sakupljač plodova do danas, čovjek je, povećavajući svoj životni standard, uvelike mijenjao prehranu. Sa sve većom zastupljenošću gotovih i polugotovih proizvoda smanjivala se prisutnost kalija, magnezija, bikarbonata i vlakana, a povećavala natrija, zasićenih masnih kiselina, dodanih šećera i soli.

Konzumiranjem namirnica bogatih bjelančevinama (npr. mesa i sira) ne dolazi do značajne promjene pH vrijednosti seruma, no mijenja se sastav urina. Smanjuje se tako koncentracija magnezija, a povećava kalcija što dovodi do povećanog rizika za pojavu bubrežnih kamenaca.

Uključite povrće u svoj ručak i večeru, a voće jedite kao jutarnju i popodnevnu užinu. Kvalitetna prehrana nedvojbeno doprinosi očuvanju kiselo-bazične ravnoteže organizma

Prehrana bogata namirnicama koje u organizmu daju kiselu reakciju stvara mogućnost za pojavu i drugih bolesti koje potencira kiselo-bazična neravnoteža. Uzrokuje i lošije djelovanje nekih lijekova.

Problem postaje to izraženiji kako čovjek stari jer s godinama slabi funkcija bubrega, pa dolazi do postupnog slabljenja održavanja kiselo-bazične ravnoteže.

Kosti – zalihe kalcija

Kosti su najveće skladište kalcija u organizmu. Kalcij je sam po sebi lužnat i „prva pomoć“ kad organizam zakiselimo, primjerice, s duplim hamburgerom. Izlučuje se iz kostiju kako bi neutralizirao kiselu reakciju koja nastaje tijekom probave mesa i bijelog peciva. Kako bi se nadoknadio izgubljeni kalcij iz kostiju, a s ciljem sprječavanja osteoporoze, organizam apsorbira više kalcija iz hrane. Međutim, ako se naša prehrana iz dana u dan temelji na namirnicama koje daju kiselu reakciju, a istodobno je siromašna mikronutrijentima poput vitamina D, kalcija i kalija, rizik za smanjenje gustoće kostiju je povećan.

„Kisele“ i „lužnate“ namirnice u ravnoteži

Namirnice koje u organizmu stvaraju lužnatu reakciju su voće i povrće, a kiselu reakciju daju meso, mlijeko i mliječni proizvodi, riba i drugo. Međutim, potonje namirnice su bogate bjelančevinama. Potrebne su organizmu jer njihovom probavom dobivamo aminokiseline, građevni materijal za nove bjelančevine koje izgrađuju sve naše stanice. One su sastavni dio kostiju i mišića koji nose kostur. Snažni mišići preduvjet su sprječavanja padova.

No „ne možemo živjeti samo od mesa“ pa tako ono treba biti ukomponirano u kvalitetan jelovnik. Treba ga kombinirati s voćem i povrćem koje svojom lužnatom reakcijom neutraliziraju onu kiselu.

Alkalizirajući pripravci

Studije pokazuju pozitivan učinak alkalizirajućih pripravaka u olakšavanju različitih zdravstvenih tegoba. Tako, na primjer, neutraliziraju kiselu reakciju, povećavaju koncentraciju magnezija u međustaničnoj tekućini, doprinose aktivnosti različitih enzimskih sustava i aktivaciji vitamina D što, u konačnici, smanjuje bol u donjem dijelu leđa. Međutim, iako alkalizirajući pripravci mogu biti od koristi, ne smijemo zanemariti dugoročnu važnost i snagu raznolike prehrane.

Zato uključite povrće u svoj ručak i večeru, a voće jedite kao jutarnju i popodnevnu užinu. Kvalitetna prehrana nedvojbeno doprinosi očuvanju kiselo-bazične ravnoteže organizma.