Kivi: Bogatstvo vitamina, antioksidansa i vlakana za zdravlje srca i crijeva

Kivi potječe iz Kine gdje i danas divlji raste, a odande se proširio Novim Zelandom dobivši naziv „Kineski ogrozd“. Po uvođenju komunizma u Kini, Novozelanđani su ovome voću, želeći njime osvojiti inozemna tržišta, promijenili ime. Ime „kivi“ dobio je prema maloj smeđoj ptici na koju svojim izgledom podsjeća.

S Novog Zelanda se ovo slatko i sočno voće proširilo svijetom te se prije nekih četrdesetak godina počelo uzgajati i u našim krajevima.

Kivi i zdravlje

Kivi se najčešće jede svjež, no od njega se još mogu raditi sokovi, džemovi i želei. Također se konzervira i zamrzava.

Kivi je prirodni izvor jednostavnih šećera kojih je 11.8 g u 100 g jestivog dijela ploda. Vitamina C je 118 mg, a vitamina E 2.5 mg.

Blagodati kivija za probavni sustav

Kivi se najčešće jede sirov te tako u potpunosti možemo iskoristiti njegovu nutritivnu vrijednost i blagotvoran učinak na zdravlje. Zahvaljujući obilju vitamina C, drugih antioksidanasa i vlakana jača imunitet, pomaže rad crijeva te sprječava zatvor stolice.

S obzirom na to da je zatvor stolice nerijetko prisutan kod starijih ljudi, hrana koja olakšava defekaciju od nedvojbene je pomoći. Studija provedena među starijom populacijom govori kako česta prisutnost kivija u prehrani rezultira mekšom i voluminoznijom stolicom.

Međutim, sama količina vlakana od 1.59 g u 100 g jestivog ploda ne može značajnije pomoći pražnjenje crijeva. I uistinu, studije su pokazale kako se pomoć kivija radu crijeva velikim dijelom može zahvaliti procesu zrenja tijekom kojeg dolazi do bubrenja vlakana utkanih u stanične zidove kivija.

Zapremnina vlakana, među kojima se ističu pektin i inulin, kod zrelih je plodova kivija nekoliko puta veća u usporedbi s onom kod zelenih. S obzirom na to da uzimanje dodataka prehrani laksativnog učinka ponekad može imati i nuspojave (kao što je navikavanje), sasvim je sigurno da se konzumiranjem kivija može spriječiti, odnosno liječiti zatvor stolice.

Ne smije se smetnuti s uma kako prehrana ima veliki utjecaj na crijevnu mikrofloru.

Znanstvena su istraživanja pokazala izražen utjecaj vlakna kako na rast tako i na razmnožavanje poželjnih nepatogenih bakterija u crijevima.    

Studije su pokazale kako vlakna kivija djeluju kao prebiotici podržavajući rast i razmnožavanje probiotičkih bakterija iz rodova Lactobacillus i Bifidobacteria. Oni se drže za jednu od ključnih karika u sprječavanju crijevnih infekcija uzrokovanih enterobakterijama. Naime, aktivnošću probiotičkih bakterija stvara se, između ostaloga, mliječna kiselina koja koči aktivnost štetnih bakterija. Osim toga, probiotičke bakterije jačaju imunitet i sprječavaju razmnožavanje patogenih bakterija.

Vitamini i antioksidansi za zdravlje srca

Na bolesti srca i krvnih žila uvelike utječu način života i prehrambene navike. Srećom, na prehrambene navike možemo utjecati te je stoga u cilju smanjivanja rizika za nastajanje ovih zdravstvenih tegoba važna svakodnevna prisutnost voća i povrća u prehrani.

S obzirom na to da mnogi sastojci hrane svojim uzajamnim djelovanjem doprinose našem zdravlju, od važnosti je konzumirati neprerađeno voće i povrće. Kivi pozitivno djeluje na zdravlje srca i krvnih žila.

Istraživanja su pokazala kako svakodnevno konzumiranje kivija doprinosi povećanoj prisutnosti vitamina C i drugih antioksidanasa u organizmu. Doprinosi to sprječavanju nakupljanja plaka na stijenkama krvnih žila i nastajanju ateroskleroze. Nadalje, prisutnost kivija u prehrani snižava koncentraciju masnoća u krvi.   

Nadam se da će vas ovaj podsjetnik na blagodati koje kivi ima na naše zdravlje potaknuti na njegovo češće konzumiranje. Uživajte u njegovim zrelim plodovima sada kada im je sezona. Obogatite prehranu potrebnim vlaknima, vitaminima i antioksidansima. Neka vam je u slast.