Zanimljivosti i savjeti - 05. travnja 2018.
AUTOR ČLANKA - Vladimira Šimić

Upute za život sa sjevera: danski hygge, švedski death cleaning i finski sisu

Posljednjih godina sa Sjevera pušu neki novi vjetrovi, donekle slični onima na koje smo navikli da nam pušu s Istoka. Riječ je o konceptima u kojima ćemo pronaći upute za mir, dobru organizaciju i umjerenost te suočavanje s problemima 

Upute za život

Desetljećima smo navikli da su izvori recepata za život zemlje Dalekog istoka. Tako je danas posve uobičajeno meditirati, mantrati, vizualizirati, prakticirati jogu i tai-chi, ponirati u sebe, tražiti smisao života, zadovoljstvo, mir.

Međutim, sa sjevera nam stižu pomalo drugačiji savjeti koje je teško sažeti u malo riječi, nemaju odgovarajućeg prijevoda, a koji su nam možda ipak kulturološki bliži i prihvatljiviji. Tako ćemo vam ukratko predstaviti danski hygge, švedski death cleaning i lagom te finski sisu. U svakome od njih leži mnoštvo korisnih životnih lekcija.

Danski hygge – lijepi trenuci postojanja

Ovaj koncept teško će opisati čak i sami Danci, iako je ta riječ učestalo korištena u njihovom izražavanju. Iako je Collinsov engleski rječnik proglasio je nordijsku riječ “hygge” za riječ 2016. godine, svakako nije posve novog datuma, pa je tako, primjerice, tu temu detaljno razradila u stručnom članku još 1979. godine profesorica antropologije sa Sveučilišta Indiana, Judith Friedman Hansen.

No u novije vrijeme dobila je na popularnosti zahvaljujući knjigama o sretnom životu na danski način ili pak danskom receptu za sretan život. Pa što se to skriva u suštini danskog hyggea, koncepta koji dolazi iz zemlje koja se godinama deklarira kao najsretnija zemlja na svijetu? Opisano u jednoj rečenici a preuzeto iz “definicija” u knjigama, hygge (izgovara se: hū:ge) je osjećaj pripadnosti i topline, trenutak ugode i zadovoljstva, umjetnost stvaranja intime, sposobnost uživanja u svemu što djeluje umirujuće… To je onaj trenutak u kojem opušteno sjedite u naslonjaču sa šalicom čaja ili dobrom knjigom ili kad uživate u druženju s osobama koje volite, kad sjedite uz prozor i samo promatrate kako staklom klize kapi kiše ili se opuštate u toploj pjenušavoj, mirisnoj kupki…

Hygge je osjećaj pripadnosti i topline, trenutak ugode i zadovoljstva, umjetnost stvaranja intime, sposobnost uživanja u svemu što djeluje umirujuće…

Mogli bismo reći da su to svi oni trenuci u kojima zaboravljamo na stres, preopterećenost i sveprisutan kaos na kakvog smo navikli u poslovnoj svakodnevici. Stoga i ne čudi popularnost koju je hygge stekao u razvijenim zemljama u kojima se čovjek slama  pod obavezama, ponekad zaboravljajući što znači jednostavno uživati u životu bez prevelike filozofije, okrenuti se sebi i voljenima.

Trebate li malo inspiracije, pretražite hygge na internetu ili pak sami sastavite listu situacija u kojima zadovoljno postojite ovdje i sada – pokušajte za njih odvojiti vrijeme te ih nastojte čim češće primijeniti, odnosno stvoriti u vlastitom životu.

Švedski death cleaning i lagom – pospremite prostor i život

Možda ste već pročitali knjigu japanske spisateljice Marie Kondo “Čarolija pospremanja koja će vam promijeniti život”. Metoda koja po njoj nosi ime KonMari predstavlja, navodi se, japansko umijeće stvaranja reda i pospremanja te ima značajan broj poklonika i u našoj zemlji. Ukratko, temelji se na povezanosti pospremanja doma i “pospremanja” duha – čišćenjem i organiziranjem prostora, uvest ćemo red i u naš život te osigurati mir.

Mogli bismo reći da je švedski death cleaning (u slobodnom prijevodu čišćenje u slučaju smrti), grublja verzija iste filozofije – dok po KonMari metodi bacamo, odnosno rješavamo se stvari koje u nama “ne stvaraju iskrice sreće”, švedski death cleaning traži da se riješimo svega što ne želimo da ostane ili da vide drugi nakon naše smrti.

Time magazine ističe da će ova metoda, skraćeno nazvana dostadning (kovanica stvorena od švedskih riječi za smrt i čišćenje) biti apsolutni hit u ovoj godini. Za razliku od danskog hyggea koji je duboko ukorijenjen kao izraz u narodu, dostadning je novi fenomen kojeg je proslavila Margarete Magnusson u svojoj knjizi “The Gentle Art of Swedish Death Cleaning”. Njime se promovira proaktivno i promišljeno čišćenje stvari prije nego što napustimo ovaj svijet. Ideja je da se tako olakša nasljednicima posao i odlučivanje što će zadržati, a čega će se riješiti nakon naše smrti.

Kako će se takvo čišćenje odraziti na naš život? Vrlo jednostavan i logičan odgovor dala je sama autorica: “Death Cleaning je trajni način organizacije koji će učiniti da svakodnevni život protječe glatko”

Knjiga odražava jednostavnu činjenicu da u današnje vrijeme živimo dulje te, shodno tome, gomilamo i više stvari. Savjetom da za voljene spremimo pristupne šifre našim profilima, odnosno bazama na internetu, otvorila se je i tema digitalnog čišćenja te odgovornosti za ono što ostavljamo online u nasljeđe. Kako će se takvo čišćenje odraziti na naš život? Vrlo jednostavan i logičan odgovor dala je sama autorica: “Death Cleaning je trajni način organizacije koji će učiniti da svakodnevni život protječe glatko”.

U tom kontekstu spomenimo i švedski koncept opisan pojmom lagom koji bi se mogao pojednostavljeno objasniti kao umjerenost jer ni za njega ne postoji odgovarajući prijevod. Njime se promovira težnja pravoj mjeri, ravnoteži između “premalo” i “previše”, a znamo da je “taman” zapravo izuzetno teško postići. Cilj je pronaći balans u svakom aspektu života, pa time i doseći stanje unutarnjeg zadovoljstva, mira.

Tako se, između ostalog, traži da se riješimo suvišnog, a usmjerimo na ono što je potrebno što također ne predstavlja ništa drugo već svojevrsno životno čišćenje. Kako god okrenuli priču, zadatak nam je da se prihvatimo metle i spužve te se nemilosrdno primimo bacanja “smeća”.

Finski sisu – hrabro suočavanje sa životom

Ovaj jedinstveni koncept iz Finske pomalo asocira na haku, tradicionalni ples Maora s Novog Zelanda koja se izvodi prigodom raznih značajnih događaja, proslava, čak i na sprovodima gdje se na taj način emotivno oprašta od voljenih. Turistima koji su posjetili Novi Zeland ipak je najpoznatija ratna haka koju su u prošlosti izvodili ratnici prije bitke te tako zastrašivali protivnike.

Sličnost hake i finskog koncepta sisu (izgovara se sis-uh) očituje se su hrabrosti, nesalomljivosti, snazi volje, u tome da imamo “petlju” suočiti se s nedaćama. Ukratko, više je značenja skrivenih u samo jednoj riječi za koju, i opet, ne postoji odgovarajući jedinstven prijevod.

Autorica knjige “Sisu: The Finnish Art Of Courage” Joanna Nylund, pojam sisu opisuje s nekoliko riječi, uključujući otpornost, moć, snaga volje, čvrstoća, postojanost

Autorica knjige “Sisu: The Finnish Art Of Courage” Joanna Nylund, pojam sisu opisuje s nekoliko riječi, uključujući otpornost, moć, snaga volje, čvrstoća, postojanost. Često se ističe da je sisu najviše došao do izražaja tijekom takozvanog Zimskog rata, odnosno sukoba Finske vojske i brojčano nadmoćne Rusije 1939. godine tijekom kojeg su se Finci oslonili na mentalnu snagu koju im je koncept sisu pružio. Tom prilikom poginulo je 70 tisuća Finaca, ali je s druge strane stradalo 323 tisuće sovjetskih vojnika – ukratko, 300 tisuća finskih domobrana odbilo je ukupno 900 tisuća Rusa.

Pritom se ističe da nije toliko bitan uspjeh, već koliko ćemo se hrabro i odlučno suočiti s izazovima. Moramo odlučiti hoćemo li biti stablo koje će se slomiti pod naletom orkanskog vjetra ili ćemo odlučiti biti savitljivi, a čvrsti, prilagoditi se situaciji te ostati stajati bez obzira na sve.

>> Za više zdravih savjeta kliknite i pretražite Zdravlje od A do Ž <<

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama