Zanimljivosti i savjeti - 14. rujna 2018.
AUTOR ČLANKA - Vladimira Šimić

Junaci koji nisu na naslovnicama: Doniranje koštane srži spašava živote

Darivanje vlastitih krvotvornih matičnih stanica kako bi se bolesnoj osobi spasio život jedan je od najplemenitijih i najhumanijih činova koje možemo učiniti za osobu koju osobno i ne poznajemo

dokrorica, liječnica

Transplantacija koštane srži već desetljećima spašava brojne ljudske živote te predstavlja velik korak u liječenju bolesti krvi i krvotvornih organa. Povijest ovog zahvata počela se pisati sada već davne 1956. godine u Seattleu, za što je zaslužna nobelovka dr. Dorothy E. Thomas koju su prozvali “majkom transplantacije koštane srži”.

U Hrvatskoj iskustvo seže unatrag 35 godina, kada je izvedena prva transplantacija alogene koštane srži u KBC-u Zagreb, a pet godina kasnije, točnije 1988. godine, u istoj je bolnici izvedena i prva transplantacija krioprezervirane (zamrznute) autologne koštane srži. Vrijedi istaknuti da nismo nimalo kasnili za svijetom, naprotiv – po tim smo zahvatima bili čak i ispred puno razvijenijih zemalja Europe koje su se tek upoznavale s takvom vrstom liječenja.

Darivanje krvotvornih matičnih stanica koštane srži postupak je koji se odvija u operacijskoj dvorani dok je darivatelj u općoj anesteziji, bezbolan je i u pravilu traje sat vremena

Svjetski dan darivatelja koštane srži koji se obilježava u rujnu prilika je da prije svega zahvalimo milijunima dobrovoljnih darivatelja u svijetu, a potom i udrugama koje predano rade na širenju svijesti o važnosti transplantacija te motiviranju građana na darivanje, liječnicima i svim medicinskim profesionalcima u čijim je rukama uspješnost zahvata te daljnji tijek liječenja i oporavka. U Hrvatskoj se rado prisjećamo mlade Ane Rukavine, preminule 2006. godine od leukemije, čije ime nosi Zaklada, a koja je dotaknula srca i svijest javnosti te potaknula tisuće ljudi na upis u Hrvatski registar dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica KBC-a Zagreb. Za Anina života u Registar je bilo upisano samo 156 darivatelja, no danas je situacija znatno drugačija.

Uvjeti za upis

“Naš registar je, zajedno sa 75 nacionalnih registara iz 53 svjetske zemlje, dio Svjetskog registra dobrovoljnih darivatelja koštane srži koji objedinjuje podatke o gotovo 28 milijuna darivatelja i doza krvi iz pupkovine. Broj osoba koje su se upisale u Hrvatski registar raste iz godine u godinu i trenutačno ih je 60.146, od čega 54.524 tipiziranih, što je, s obzirom na broj stanovnika u Hrvatskoj, vrlo dobar rezultat koji, s druge strane, potiče na daljnji rad”, kaže Nika Kalogjera, dr. med., spec. internist-hematolog i voditeljica Hrvatskog registra krvotvornih matičnih stanica.

>>Suvremena medicina omogućuje otkrivanje rizika od zloćudnih bolesti i godinama prije nego što bi se one mogle manifestirati.<<

Do kraja srpnja 2018. godine krvotvornim matičnim stanicama od hrvatskih dobrovoljnih darivatelja liječeno je 61 domaći i 26 inozemnih bolesnika te je izdano pet jedinica krvi iz pupkovine, od čega su četiri za inozemstvo, a jedna za bolesnika iz Hrvatske, čime su ukupno spašena 92 života zahvaljujući dobrovoljnim darivateljima iz Hrvatskog registra. Postoji li potreba za krvotvornim matičnim stanicama, Hrvatski registar upušta se u traženje podobnog nesrodnog darivatelja, ne samo među onima upisanima u Hrvatskoj, nego i u ostalim međunarodnim registrima. 

Imate li i vi želju upisati se na listu dobrovoljnih darivatelja, potrebno je ispunjavati nekoliko uvjeta.

“U Hrvatski registar mogu se upisati svi hrvatski državljani u dobi 18 do 40 godina dobrog općeg zdravlja koji ostaju upisani do svoje 65. godine. Osim toga, moraju biti zadovoljeni medicinski kriteriji koji su važni zbog sigurnosti te se pri upisu provjerava boluje li osoba od zloćudnih tumora, kardiovaskularnih, plućnih, bubrežnih, neuroloških, metaboličkih zaraznih bolesti ili ozbiljnih alergija”, objasnila je Kalogjera.

Od pristupnice do poziva

Pristupnica se može ispuniti u KBC-u Zagreb, Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu u Zagrebu i u transfuzijskim centrima u osam hrvatskih gradova, kao i tijekom akcija upisa koje organizira Zaklada Ana Rukavina. Pri upisu se daju osobni podaci, ispunjava se upitnik s medicinskim kriterijima te se uzima epruveta krvi namijenjeni HLA tipizaciji.

Indikacije za liječenje alogeničnom transplantacijom krvotvornih matičnih stanica u 75% slučajeva čine maligne hematološke bolesti, i to najčešće akutna mijeloična i limfoblastična leukemija te non-Hodgkinovi limfomi. Ako vas se identificira kao mogućeg potencijalnog darivatelja, može se učiniti dodatna HLA tipizacija na temelju sačuvanog uzorka kako bi se provjerio stupanj podudarnosti. Spremnost za darivanje i zdravstveno stanje provjeravaju se telefonskim pozivom te se dogovaraju daljnja testiranja. Ako ste dobrog zdravlja te ako se pretragama procjeni da odgovarate bolesniku, utvrđuje se termin prikupljanja transplantata.

Postupak darivanja

Darivanje krvotvornih matičnih stanica koštane srži postupak je koji se odvija u operacijskoj dvorani dok je darivatelj u općoj anesteziji, bezbolan je i u pravilu traje sat vremena. Nakon darivanja moguć je bol u području uboda koji se smiruje za nekoliko dana, a boravak u bolnici traje tri dana. Rizik od komplikacija je nizak i uglavnom se odnosi na uobičajene rizike opće anestezije, a potpuni oporavak koštane srži očekuje se unutar mjesec dana.

“Darivanje vlastitih krvotvornih matičnih stanica kako bi se bolesnoj osobi spasio život jedan je od najplemenitijih i najhumanijih činova koje možemo učiniti za osobu koju osobno i ne poznajemo. Budući da bolest ne bira koga će pogoditi, ova metoda liječenja svakome od nas može jednom zatrebati i biti spasonosna”, zaključuje Kalogjera pozivajući na upis u Registar, a dodatne informacije potražite na stranici kbc-zagreb.hr.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama