Priča o jodu: kada jod pomaže, a kada ne

Jod je kemijski element kojeg u prirodi uglavnom nalazimo u obliku soli, jodida i jodata i najviše ih je otopljeno u morskoj vodi. U ljudskom organizmu jod je mikroelement, potreban za normalan rad štitnjače i sudjeluje u metabolizmu hormona štitnjače: tiroksina (T4 ili tetrajodtironina) i trijodtironina (T3).

Hipotireoza je bolest u kojoj je smanjena proizvodnja i izlučivanje hormona štitnjače i zbog njihova nedostatka nema ni dostatnog učinka, a hipertireoza je bolest koju obilježava prekomjerna proizvodnja hormona štitnjače koji pak prekomjerno utječu na naš organizam. U osnovi, hipotireoza se liječi unošenjem sintetskog levotiroksina, a doza se prilagođava za svakog bolesnika ponaosob. Hipertireoza se liječi lijekovima koji blokiraju hormone štitnjače, a zovu se tireostatici ili beta blokatori, a u težim oblicima kirurškim zahvatom i radioaktivnim jodom. Postoji još cijeli niz bolesti povezanih sa štitnjačom, uključujući i razne tumore.

Zašto su važne dovoljne količine joda

Kako hormoni štitnjače utječu na sve organske sustave i neophodni su za normalan rast, razvoj i funkciju ljudskog tijela, važno je da ljudski organizam dobiva dostatne količine joda. Namirnice koje su dobar izvor joda su morska riba, alge, školjke, jaja, soja, češnjak, blitva, tikvica i špinat. Namirnice koje ometaju unos i funkciju joda su kelj, brokula i cvjetača.

Nedostatan unos joda hranom prisutan je u cijelom svijetu te se prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije jodira kuhinjska sol. U Hrvatskoj se jodiranje soli provodi još od 1953. godine dodatkom kalijevog jodida i kalijevog jodata te jedan kilogram soli treba sadržavati od 15 – 23 mg joda.

Oprezno s uzimanjem suplemenata

Zbog važne metaboličke funkcije, jod je neopravdano vrlo popularan u alternativnim metodama liječenja. Preporučuje se za poboljšavanje funkcije mozga, prevenciju nastanka ateroskleroze, srčanog i moždanog udara, nastanka dijabetesa, čak i Parkinsonove i Alzheimerove bolesti, za uklanjanje teških metala iz organizma i time zaštite od nastanka autoimunih bolesti. No, ne postoje znanstveni dokazi o povoljnom učinku uzimanja suplemenata joda.

Do nedostatka joda u organizmu dolazi ako je unos manji od 20 µg/dan, a doze veće od 1,1 mg/dan su otrovne. Ujedno, bolesti štitnjače su vrlo česte i prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije od njih boluje preko 250 milijuna ljudi u svijetu te je stoga potreban veliki oprez pri unosu različitih suplemenata joda.

Nuklearne havarije i primjena joda

Pri nekontroliranoj nuklearnoj reakciji, kakva se događa nakon nuklearne nesreće ili aktivacije oružja, oslobađaju se velike količine radioaktivnih čestica, između ostalog i radioaktivnog joda (¹³¹I). Posljedice izlaganja ljudi ovom radioaktivnom izotopu primijećene su nakon Černobilske katastrofe, jer je dijagnosticiran znatan broj slučajeva raka štitnjače kod djece do 15. godine života. Kako bi se u budućnosti spriječili takvi ishodi, Svjetska zdravstvena organizacija je izdala preporuke o primjeni stabilne molekule joda, kakav je kalijev jodid, kao moguće zaštite od radioaktivnog izotopa joda. Stabilna molekula joda „zasiti“ štitnjaču te se ne može vezati radioaktivni jod. No, da bi ovakva profilaksa imala smisla te da unos joda ne izazove štetne učinke, odnosno da su njihovi rizici manji od rizika nastanka karcinoma štitnjače, treba slijediti pravila.

Kako se provodi profilaksa jodom

Profilaksa jodom provodi se s tabletama kalijeva jodida u dozi ovisnoj o dobi osobe, a tablete treba uzeti neposredno prije izlaganja ili sat do dva po izlaganju radioaktivnom jodu. Uzimanje tableta joda znatno prije izlaganja, kao i nekoliko sati po izlaganju nema učinka. Uzima se u pravilu samo jedna doza, jer zaštitni učinak traje 24 sata, a u tom vremenu radioaktivni oblak prođe. No, kada treba uzeti tablete joda, odredit će stručnjaci mjereći vrijeme prolaska radioaktivnog oblaka. Za starije od 40 godina profilaksa se ne provodi, jer je za njih rizik nastanka karcinoma štitnjače zbog izloženosti radijaciji minimalan.

Dakle, bude li potrebno, nadležne službe u državi obavijestit će o potrebi uzimanja tableta, odredit će tko treba uzeti i koju dozu te, što je najvažnije, kada je treba uzeti. Tablete kalijevog jodida izdaju se na recept, pa se ni ne mogu kupiti u slobodnoj prodaji, a neki drugi proizvod koji sadrži jod u nekom drugom obliku nema nikakvog učinka na zaštitu od radioaktivnog joda, već može naštetiti organizmu. Najzad, profilaksa kalijevim jodidom štiti samo od radioaktivnog joda, a ne štiti od drugih radioaktivnih čestica, niti od drugih učinaka nuklearne reakcije.