ADIVA Plus sadržaj - 2. lipnja 2022.
AUTOR ČLANKA - dr. sc. Željka Vlašić Lončarić dr. med, spec. pedijatar, uži spec. pedijatrijske pulmologije, ADIVA Plus sadržaj

Četiri koraka u pristupu djetetu sa sumnjom na alergiju

Svjedoci smo značajnog porasta alergijskih bolesti u razvijenim zemljama, a otprilike 45% slučajeva se ne dijagnosticira pravovremeno. Stoga se svakako javite liječniku posumnjate li da vaše dijete ima alergijsku bolest

cetiri koraka u pristupu djetetu sa sumnjom na alergiju

U razvijenim zemljama posljednjih se godina bilježi značajan porast alergijskih bolesti, što je svakako povezano s modernim načinom života (industrijalizacija, onečišćenje okoliša, većina stanovništva koncentrirana u gradovima, procijepljenost itd.).

S obzirom na to da je riječ o najčešćim kroničnim bolestima populacije (pogotovo u dječjoj dobi) koje se u otprilike 45% ne dijagnosticiraju pravovremeno, potrebno je prepoznati ih u što ranijoj fazi, kako bi se na vrijeme započelo s liječenjem i tako spriječio nastanak komplikacija.

Koji alergeni su najčešći krivci za alergije

Naglašavamo da rana dijagnostika alergijskih bolesti prvenstveno olakšava tegobe pacijenta, sprječava nastanak komplikacija, poboljšava kvalitetu života te svakako smanjuje nepotrebne troškove, kako pacijenta, tako i zdravstvenog sustava.

1. korak: uzimanje anamneze

Kako bismo na vrijeme postavili dijagnozu alergijske bolesti, bilo da je riječ o alergijskom rinitisu i/ili alergijskoj astmi, potrebno je od pacijenta dobiti odgovarajuće hetero/anamnestičke podatke o sezonskom javljanju tegoba (kihanje, šmrcanje, svrbež očiju, kašalj, otežano disanje, zaduha), a potom klinički i auskultacijski utvrditi znakove bolesti.

2. korak: pregled kod pulmoalergologa

Pacijent se dalje upućuje na pregled specijalistu pulmoalergologu u specijaliziranu ustanovu. Nakon informativnog razgovora i učinjenog kliničkog pregleda slijedi dijagnostički postupak.

3. korak: dijagnostički postupak

Prvi korak u dijagnostičkom postupku je kožni ubodni (prick) test, potom in vitro laboratorijska dijagnostika (utvrđivanje ukupnih i specifičnih IgE protutijela iz seruma na određene alergene, već ranije utvrđene kožnim ubodnim testom) te nezaobilazna plućna funkcijska dijagnostika (spirometrija, bronhodilatacijski test, FeNO, metakolinski test). Naravno da postoji još i niz drugih dijagnostičkih pretraga (plinska analiza krvi, tjelesna pletizmografija, difuzijski kapacitet pluća, spiroergometrija, radiogram /CT prsnog koša, UZV srca, 24-satna pH-metrija jednjaka s impedancom itd.),  koje se provode kada nismo u potpunosti sigurni u dijagnozu ili ako pak postoje komorbiditeti (pridružene bolesti).

4. korak: postavljanje konačne dijagnoze

Na temelju navedenih dijagnostičkih testova – pozitivan kožni prick test, pozitivan bronhodilatacijski test ili metakolinski test, nalaz protutijela na specifične alergene u serumu te, po potrebi, ostali testovi – uz pozitivne anamnestičke podatke o recidivima pojavnosti simptoma te klinički nalaz, možemo sa sigurnošću postaviti dijagnozu alergijskog rinitisa i astme.

Potrebno je istaknuti važnu ulogu otorinolaringologa u diferentnoj dijagnostici alergijskog rinitisa te odluci o terapijskom protokolu u dogovoru sa specijalistom pulmoalergologom.

Liječenje

Kad govorimo o liječenju alergijskih bolesti, prvenstveno alergijskog rinitisa, nema velike razlike između terapijskog protokola u djece i odraslih. Liječenje se temelji prvenstveno na prevenciji tegoba (praćenje peludnog kalendara, izbjegavanje okidača simptoma alergije) te pravovremenom uzimanju lijekova; antihistaminici i intranazalni kortikosteroidi (INCS) u određenom periodu.

Kod liječenja alergijske astme (u djece i odraslih), prva linija je svakako inhalacijski kortikosteroid (ICS) kao osnovni kontroler, povremeno uz beta-agonist kratkog djelovanja (SABA) u akutnim egzacerbacijama bolesti. kortikosAko su pridruženi i simptomi alergijskog rinitisa, može se dodati inhibitor leukotrijenskih receptora (LTRA), koji se može također koristiti i kao monoterapija u djece s blažim oblikom astme.

alergije peludni kalendar alergijski rinitis astma grinje alergije na hranu

Alergije – bolest modernog doba

Alergije se s razlogom nazivaju bolešću modernog doba, s obzirom na broj ljudi koji pate od tegoba uzrokovanih alergijama

SAZNAJTE VIŠE

U slučajevima težih oblika astme, liječenje se provodi kombinacijskim pripravcima inhalacijskih kortikosteroida i dugodjelujućih beta-2-agonista (ICS + LABA), a kod odraslih i ponekad uz dodatak dugodjelujućih antagonista muskarinskih receptora (LAMA).

Kod najtežih oblika bolesti, liječenje se provodi oralnim kortikosteroidima ili pak biološkom terapijom (omalizumab).

Kod liječenja astme svakako je važno i liječenje komorbiditeta, čime se postiže poboljšanje kliničkog statusa u pacijenta i podiže kvaliteta života.

Više stručnih savjeta potražite na stranicama Poliklinike za dječje bolesti Helena.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button