“Zlatna“ životna dob

Udio starijih osoba u svijetu sve je veći i veći, ovo su u svijetu “godine starenja“
“Zlatna“ životna dob
  • Sviđa mi se
Starenje i starost neizbježne su pojave - biološki proces, no promjene koje se događaju u našem tijelu ne znače bolest već su prirodni pokazatelji nakupljenih godina, iako nisu uvijek i ugodni
Udio starijih osoba u svijetu sve je veći i veći, ovo su u svijetu “godine starenja“. Kad spomenemo riječ starost, gotovo je uobičajeno da mislimo na starog, onemoćalog i bespomoćnog čovjeka, no nije uvijek tako. Organizam starije dobi ima brojne specifičnosti, koje se često jako razlikuju od organizma srednje životne dobi. Moramo razlikovati specifičnosti (psihofizičke) starije osobe od bolesti starijeg čovjeka. Postoje znanosti koje proučavaju upravo te odnose.

GERONTOLOGIJA (potječe od grčke riječi geron-starac i logos-znanost) - proučava normalni biološki proces starenja, psihičke i fizičke osobine starijeg organizma, kao i ekonomske i socijalne probleme starijih osoba.

GERIJATRIJA (iatrija-liječenje) - termin uveden početkom prošloga stoljeća - medicinska je specijalnost, koja se bavi bolestima starijih osoba: njihovim liječenjem, dijagnostikom, sprečavanjem, rehabilitacijom i zdravstvenom njegom starijih bolesnika. Tako je i gerijatrijska medicinska sestra dodatno educirana iz gerijatrijske zdravstvene njege. Ne možemo jasno odrediti granicu kada počinje starost.

Starenje počinje od početka čovjekova života, ali ne od trenutka kada se rodio, već od časa kad je začet tj. kada je stvoren embrio. Nemoguće je odrediti kada prestaje razdoblje razvoja-evolucije, a kad u životu počinje involucija organizma. Kod nekih se osoba znaci starenja javljaju vrlo rano, kod drugih kasnije, a kod trećih pak vrlo kasno, te tada često govorimo o “mladim starcima“, a to su ljudi koji u 80-im godinama rade, stvaraju, pišu i bave se sportom. Velike su individualne razlike, što znači da je svaki čovjek osoba za sebe i ima svoj vlastiti biološki sat. Ne postoji sukladnost između biološke i kronološke-kalendarske starosti.

Starost određujemo prema funkcionalnom (psihofizičkom ) statusu pojedine osobe (individualni pristup), a ljudski vijek smo podijelili u životna razdoblja: 1. dio do 18 g. života; 2. dio života je razdoblje od 19. do 65.g., to je doba učenja, rada, stvaranja, ali se već u ovom dijelu života polako i neprimjetno odvijaju procesi starenja (ponekad su već pri kraju ovog razdoblja vidljivi prvi znaci starenja); 3. životna dob je od 65. do 74. g., a često je zovemo “zlatna dob“ ili rana starost; 4.dob od 75. do 84. g. je srednja starost, a duboka starost je od 85. g. života na dalje.

U procesu normalnog zdravog starenja svi dijelovi organizma ne stare jednakom brzinom. Postupno, ali progresivno, smanjuje se funkcija pojedinih organa. Fizičke funkcije polako, neprimjetno počinju opadati već od 45. godine života, a i psihičke osobnosti se mijenjaju. Zato se smatra da se prvi procesi starenja počinju događati između 40. i 50. godine života. Postoje brojne teorije starenja, a osnovna promjena koja označava promjene u smislu starenja je smrt većeg broja stanica u organima, koje se više ne obnavljaju brzinom kojom nestaju. To se opaža u tkivu pojedinih unutarnjih organa koji se smanjuju, a tako se smanjuje i gubi njihova funkcija. Proces traje godinama, svi sustavi u tijelu postupno rade slabije, smanjuju se vitalne funkcije kao što su kapacitet pluća, rad srca - srčani mišić slabi kao pumpa, krvne žile su promijenjene (uslijed procesa ateroskleroze), nisu više elastične već krute sa suženim lumenom, cirkulacija je sporija i nedostatna. Smanjuju se svi organi - bubrezi (masa im se smanjuje za oko 1/3), jetra (i uslijed toga se povećava osjetljivost na neke lijekove), žlijezde s unutarnjim lučenjem (smanjena je sekrecija). Promjene se događaju i u probavnom sustavu, kao i u krvotvornim organima. Mijenja se i mišićno-koštani sustav (mišićna masa se smanjuje za 1/3), slabi mišićna snaga, raste količina vezivnog tkiva, razvijaju se degenerativne promjene na kostima i zglobovima.
Promjene na koži su jako uočljive - ona postaje tanka, suha i blijeda, s mrljama koje zovemo “staračke pjege“. Gubi se potporno kožno masno tkivo, koža više nije izolator topline, nastaju bore. Kosa postaje sijeda i sve rjeđa. Prirodni procesi starenja dovode i do promjena na mozgu - smanjuje se masa mozga za oko sedam posto. Propada stanično tkivo, dolazi do gubitka neurona - degenerativni procesi, izražene su promjene na krvnim žilama - “vaskularna atrofija“. I tako sve te promjene kroz niz godina dovode do uočljivih promjena lika i tijela osobe koja stari.

Nema sumnje da je starenje proces bez povratka, godine idu i ne možemo kazaljku našeg životnog sata zaustaviti ili pomaknuti unatrag. Prirodno razmišljajući i starenje i starost su neizbježne pojave - biološki proces, ali promjene koje se događaju u našem tijelu ne znače bolest već su prirodni znaci starenja, iako nisu ugodni - usporeni smo, imamo bore, kosa nam je sijeda, bole nas kosti, tromi smo, dobro ne vidimo i ne čujemo, gubimo stvari, zaboravljamo, ne sjećamo se što je bilo jučer, ali pamtimo divne događaje iz daleke prošlosti, ne volimo se gledati u ogledalo, ali što je tu je, u “zlatnoj“ smo životnoj dobi. Treba se prilagoditi i prihvatiti sebe kakav jesi, to je jako važno da bismo se dobro osjećali u starijoj dobi. Treba primijeniti onu poznatu izreku “dodaj život godinama“… Svako životno doba ima svojih čari, samo se trebate potruditi pronaći ih!

Vlasta Vučevac, dr. med. spec. opće med. - gerontolog


    


ANKETA

Pri boravku na suncu koji zaštitni faktor koristite?