Zimski čuvari zdravlja

Tijekom zimskih mjeseci prehranu treba prilagoditi uvjetima i vremenu kako bismo očuvali dobro zdravlje. No u ovo doba godine treba i pripaziti na višak kilograma
Zimski čuvari zdravlja
  • Sviđa mi se
Zima je najhladnije godišnje doba kada su dani kraći te se sve usporava u skladu s temperaturama. Sve to utječe i na naš metabolizam i prehrambene navike. Zimi se broj svježih namirnica iz prirodnog uzgoja smanjuje te najčešće konzumiramo žitarice, mahunarke, korjenasto povrće u obliku variva, juhe i slično. Korjenasto povrće poput celera, cikle, mrkve i repe ubraja se u zimske čuvare zdravlja.
Celer je povrće niske kalorijske vrijednosti, odličan izvor dijetalnih vlakana te vitamina K. Sadrži i flavonoidne antioksidanse. Cikla je pak lako probavljiva namirnica koja sadrži minerale poput kalcija, kalija, magnezija, željeza, selena i joda te vitamine (B1, B2, B6, C, folnu kiselinu…). Sadrži antocijan, jaki antioksidans, te je niske kalorijske vrijednosti.

Uz juhe i variva od korjenastog povrća i raznih mahunarki, neizostavan dio zimskog jelovnika čine žitarice, osobito heljda i zob, te pseudožitarice poput kvinoje i amaranta. Heljda se smatra zimskom žitaricom - bogata je vlaknima, vitaminima B1 i B2, mineralima poput magnezija, željeza, cinka i fosfora. Sadrži i esencijalne aminokiseline te je bogata flavonoidima, posebno rutinom koji je važan za čvrstoću i otpornost krvnih žila.

Osnovni savjeti

Govoreći o začinima, u hladnim, zimskim mjesecima u svakoj bi se kuhinji trebali naći češnjak i đumbir jer povoljno djeluju na imunitet. Od gotovih jela treba izdvojiti sarmu, pravu zimsku poslasticu. Osnovni sastojak sarme je kiseli kupus koji sadrži pravo obilje vitamina C, a pritom je bogat i vitaminom A, K te vitaminima B skupine (posebno B12). Sadrži i visokovrijedne mliječne kiseline te bakterije koje djeluju kao probiotici.

Da bi vam zima protekla u dobrom zdravlju, potrebno je usvojiti nekoliko osnovnih savjeta. Prije svega, hranite se uravnoteženo i pravilno kako bi vaš imunosni sustav jačao te uspješno odolijevao napadima mikroba. Pazite na to da u jelima svakako budu prisutni cink, željezo, bakar i selen te vitamini A, B6, C i E. No ne morate užurbano tražiti tablice s podacima o tome što se u kojoj namirnici nalazi. Naime, prirodni izvori većine nabrojenih nutrijenata su voće, povrće, cjelovite žitarice, orašasti plodovi i sjemenke. Ako pak nemate vremena za kvalitetne i uravnotežene obroke, uzimajte dodatne vitamine i minerale, posebno vitamin C. Svakako pazite na probavu, odnosno na dobre bakterije u debelom crijevu - njihova brojnost i ravnoteža crijevne flore vrlo su važne za dobro zdravlje. Pijte puno vode i biljnih čajeva te budite tjelesno aktivni.

Krepko, slatko i toplo

Ukratko, u zimskim mjesecima treba čuvati zdravlje unoseći što više svježeg voća, povrća, orašastih plodova i mahunarki (grah varivo je pravo tradicionalno zimsko jelo), cjelovitih žitarica, potrebno je piti puno tekućine te izbjegavati prekomjernu konzumaciju kave i alkohola. Zima je i razdoblje u kojem najviše prijaju tople krepke juhe i variva.

Pritom treba znati da je u zimskim mjesecima izraženija potreba za slatkim pa posežemo za hranom bogatom masnoćama i ugljikohidratima. Prema nekim istraživanjima, zimi dnevno unesemo oko 200 kcal više, što uz smanjenu tjelesnu aktivnost kod nekih osoba rezultira nakupljanjem suvišnih kilograma. Dakle, pripazite na umjerenost.

Autorica članka: Sanja Jelušić, dipl. ing. preh. teh. - nutricionist
     Centar za preventivnu medicinu
                             NZJZ „Dr. Andrija Štampar“





    



ANKETA

Kako ublažavate iritaciju kože opečene suncem?