Uskoro ćemo se moći cijepiti protiv stresa i tako spriječiti bolesti

Iako će nekima ta izjava zvučati pretjeranom, o psihosomatici se govori već desetljećima, svake godine sve više. Stres je bolest današnjice, možda ne baš prava bolest, ali svakako stanje koje narušava kvalitetu života i može uzrokovati, ili barem pomoći, razvoj mnogih bolesti. Glavobolje, duševne smetnje, bolesti probavnog trakta, srčani problemi, tumori, astma, dijabetes, kožne bolesti, alergije... Dugačak je popis bolesti i tegoba kojima kumuje stres. Znanost intenzivnotraži odgovore na pitanja kako ljude osloboditi stresa ili ih barem naučiti da se nose s njim. Jedan od stručnjaka koji je cijeli život posvetio proučavanju stresa jest i Robert Maurice Sapolsky, 53-godišnji profesor neurologije na sveučilištu Stanford u Kaliforniji. On radi na nečemu što bismo mogli nazvati cjepivom protiv stresa. Sapolsky proučava razine kortizola, hormona koji se pojačano izlučuje za vrijeme stresa, uspoređujući razine tog hormona kod alfa-mužjaka i ženki te podređenih im životinja, kako bi odredio jačinu stresa. Svoje spoznaje Sapolsky i njegovi suradnici sa Stanforda nastoje pretočiti u lijek koji bi ljudima pomogao da se opuste a da se ne osjećaju obamrlo, kao što je to slučaj s većinom lijekova za smirenje - anksiolitika, pa tvrde da su nadomak proizvodnji prvog lijeka za stres. Dr. Sapolsky misli da je moguće promijeniti kemiju mozga i doći do stanja fokusiranog mira. Sapolsky radi na hormonima glukokortikoidima, produktima nadbubrežne žlijezde, od kojih je najvažniji kortizol. Te hormone tijelo proizvodi u velikim količinama kad je pod stresom. Zato smo, uz ostalo, manje otporni na bolesti dok smo pod stresom. Sapolsky i njegovi suradnici stvorili su virus za unošenje modificiranih neurozaštitnih gena u mozak, koji se suprotstavljaju štetnim hormonima i prije nego što oni naprave štetu u mozgu. Virus, dokazano je, djeluje na štakorima, pa se čeka dozvola za testiranje i na ljudima.

Večernji list, 28.08.2010., Hrvoje Dečak