Top tri osvježavajuće ljetne namirnice

Tijekom vrućih mjeseci pojačano gubimo tekućinu i mnoge druge tvari pa tijelo žudi za odgovarajućim osvježenjem – spas nam donose rajčice, krastavci i lubenice
Top tri osvježavajuće ljetne namirnice
  • Sviđa mi se
Tijekom vrućih ljetnih dana javlja se sve veća potreba za nadoknadom vode, ali i brojnih drugih tvari koje gubimo u takvim uvjetima. Ljeto je savršeno godišnje doba za prelazak na pravilnu prehranu jer tada trgovine i tržnice obiluju raznovrsnom hranom. Uvrštavanjem sljedećih triju ljetnih namirnica u svakodnevnu prehranu, osim osvježavajućeg okrepljenja, postiže se i odgovarajući unos potrebnih tvari.
Rajčica, krastavac i lubenica imaju nisku energetsku, a visoku prehrambenu gustoću, zbog čega su odličan izbor ako vam je cilj gubitak suvišnih kilograma, a uspješno pospješuju i mokrenje jer sadrže visok udio vode.
Te tri namirnice mogu se jesti pojedinačno, kao dodatak drugoj hrani ili, još bolje, udruženo u salati ili kašastom soku (engl. smoothie).

Rajčica

Potječe iz Anda, gdje se i danas može naći u divljini. Osim što ima oko 97 posto vode, sadrži i brojne minerale i vitamine, a posebice obiluje antioksidansima koji su iznimno potrebni tijekom vrućih ljetnih dana.

Uz vitamine C, A i E te mangan i selen koji su snažni antioksidansi sadrži i znatne količine likopena koji joj daje crvenu boju, a koji se smatra najjačim antioksidansom iz skupine karotenoida. Istraživanja su utvrdila da, osim što štiti od posljedica izlaganja UV zrakama, smanjuje mogućnost obolijevanja od zloćudnih bolesti te sprečava bujanje zloćudnih stanica kod već nastalih oboljenja. Uspješan je i u sprečavanju srčanožilnih bolesti. Kako bi se postigla njegova djelotvorna razina, dovoljno je pojesti jednu svježu rajčicu na dan, a s obzirom na to da je postojan i pri visokim temperaturama, u tijelo ga se može unijeti i iz brojnih prerađevina, ali u manjim količinama. Rajčica je odličan izvor kalija, bakra, fosfora, magnezija, željeza, cinka, kalcija te natrija, ali i vitamina B skupine te vitamina K. U 100 g sirove rajčice sadržano je samo oko 18 kcal.

Krastavac

Pretpostavlja se da potječe s područja današnje Indije, a pećinske iskopine ukazuju na to da se uzgaja već dulje od 3000 godina. Sadrži oko 95,6 posto vode te brojne minerale, vitamine i antioksidanse. Uz vitamin C i A te mangan i selen kao antioksidanse, sadrži i mnogo biološki djelotvornih biljnih tvari, od kojih su najvažniji flavonoidi, lignani, triterpeni i steroli. Istraživanja su pokazala da flavonoidi iz krastavca imaju izrazitu sposobnost onemogućavanja slobodnih radikala te djeluju protuupalno, lignani smanjuju mogućnost nastanka zloćudnih bolesti povezanih estrogenom, a učinci triterpena još se istražuju, no zna se da priječe puteve koje zloćudne stanice koriste za razvoj. Steroli iz krastavca djeluju pak blagotvorno na srčanožilni sustav smanjujući masnoću. Da bi se iskoristili svi sastojci iz krastavca, poželjno ga je ne guliti. No često je krastavac premazan voskom koji je bezopasan kako bi se dulje očuvao, ali može se djelomično ukloniti ribanjem četkom u hladnoj vodi. Odličan je izvor i molibdena, kalija, fosfora, magnezija, bakra i cinka, a 100 g krastavca sadrži samo oko 15 kcal.

Lubenica

Priča o ovoj omiljenoj ljetnoj poslastici počinje negdje prije 5000 godina na području današnje Libije, gdje su znanstvenici među iskopinama pronašli njezine ostatke. Sadrži oko 92 posto vode te brojne minerale, vitamine i antioksidanse. Osim što danas služi kao nezaobilazno osvježavajuće okrepljenje za vruće ljetne dane, posjeduje i brojne blagotvorne učinke. Naime, još je u drevnoj Grčkoj Hipokrat smatrajući hranu lijekom pripisivao lubenici brojna ljekovita svojstva.

Lubenica sadrži mnogo flavonoida, karotenoida i triterpenoida koji imaju protuupalni učinak te djeluju kao snažni antioksidansi. Njezina crvena boja potječe od likopena kojeg u njoj ima nešto više nego u rajčici, a koji se povećava zrelošću. Osim toga, bogata je brojnim aminokiselinama, posebice citrulinom koji povoljno utječe na srčanožilni sustav. Lubenicu je prikladno pojesti nakon napornog vježbanja jer će pridonijeti ublažavanju mišićnog bola. Velik udio njezinih topivih i netopivih prehrambenih vlakana blagotvorno djeluje na srčanožilni sustav te pridonosi boljoj probavi. Odličan je izvor vitamina C, A i E, vitamina B skupine, bakra, kalija, magnezija, mangana, fosfora, željeza te kalcija. U 100 g lubenice sadrži samo 30 kcal. Lubenica se može jesti cijela pa je u nekim zemljama uobičajeno, uz unutrašnjost i koštice, jesti i njezinu koru.

Autor članka: Goran Slivšek





    



ANKETA

Kako ublažavate iritaciju kože opečene suncem?