Sistematski pregledi kao preventiva

Po definiciji Svjetske zdravstvene organizacije: "Zdravlje je tjelesno, duševno, socijalno i ekonomsko blagostanje, a ne samo odsutnost bolesti." Ljudski je organizam, međutim, stalno pod utjecajem raznih čimbenika - okoline, naslijeđa, socioekonomskih prilika, ubrzanog načina života, stresnog radnog okruženja koji mogu dovesti do odstupanja od zdravog stanja i pogodovati razvoju bolesti.

Pravovremenim liječničkim pregledom, laboratorijskim analizama, dijagnostičkim metodama bolest se može otkriti u ranoj fazi kada su izgledi za njezino liječenje i izlječenje najveći. U tu se svrhu provode sistematski - preventivni zdravstveni pregledi. Po preporuci Svjetske zdravstvene organizacije trebali bi se provoditi redovito (jednom godišnje ili barem svake dvije godine). Postavljanje pravovremene dijagnoze doprinosi bržem uključivanju u programe liječenja i oporavku, smanjenju invalidnosti, skraćenju bolovanja, te smanjenju troškova liječenja.
Sistematskim pregledima preventivno mogu biti obuhvaćene razne dobne skupine: školska populacija, adolescenti, radno aktivno stanovništvo, umirovljenici, djelatnici na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada, sportaši, a pregledi mogu biti usmjereni prema ženskoj ili muškoj populaciji.

Sadržaji mogu biti različiti, ali najčešće su to:

• laboratorijske pretrage krvi, pretraga stolice na prisutnost krvi, analiza urina, hormoni, tumorski markeri;
• klinički pregled (internist ili liječnik medicine rada - osobna i obiteljska anamneza, fizikalni pregled, osluškivanje rada srca i pluća, mjerenje krvnog tlaka, EKG pregled, usporedba s prijašnjim nalazima);
• ultrazvučni pregled abdomena;
• pregled i UZV prostate i PSA za muškarce;
• UZV dojki i mamografija;
• pregled specijalista ginekologa (ultrazvučni pregled i Papa-test);
• psihološka anketna obrada stresnog stanja;
• zaključno mišljenje liječnika objedinjuje sve nalaze, daju se upute, predlaže daljnja obrada, kontrole ili liječenje.

Pretrage po posebnim rizičnim stanjima

Sistematski se mogu proširivati pretragama po posebnim rizičnim stanjima (npr. proširenje kardiološkim ili neurološkim pregledima, dijagnostika bolesti štitnjače, prevencija osteoporoze, procjena i dijagnostika stresnog stanja...).
Naravno, za uspješno obavljen sistematski pregled, osim tehnologije i znanja, potrebna je dobra priprema kako bi nalazi bili što vjerodostojniji. Kod određenih pretraga postoje posebne pripreme (npr. potreba pražnjenja crijeva, davanje kontrasta, nošenje sportske odjeće, donošenje prijašnje medicinske dokumentacije, naočala ili leća, a neke su pretrage vezane uz određene hormonske cikluse).
Statistika je pokazala kako su mnoge bolesti (povišeni krvi tlak, masnoće u krvi, šećer) ili maligna oboljenja (bolesti dojke, bolesti debelog crijeva, tumori štitnjače, bubrega, prostate) otkrivene u samom začetku baš slučajno preventivnim pregledima, dok još simptomi nisu bili izraženi.

Savjetima o zdravoj prehrani, važnosti tjelesne aktivnosti, smanjenju loših navika, preporukama, kontrolama umnogome se mijenja pristup prema zdravlju jer pravo na zdravlje i ulaganje u zdravlje mnogi tretiraju kao bitnu odrednicu kvalitete osobnog života, života svojih obitelji i društva u cjelini.