Propolis - lijek 21. stoljeća
Iako je riječ o prirodnoj supstanci, propolis može izazvati alergijske reakcije, pa je stoga potreban oprez pri uzimanju. Na tržište dolazi u obliku tinktura, kapi, sprejeva, tableta, kapsula te masti i krema
Propolis je smolasta smjesa kojom pčele oblažu košnicu - djelomično prerađena smola s pupoljaka pojedinih vrsta stabala koja ima važnu zaštitnu ulogu (mehanička uloga) te posjeduje antimikrobna svojstva.
Ta tvar nastaje miješanjem biljnih materijala koje sakupljaju pčele s probavnim enzimima i voskom. Namjena je te tamno obojene i smolaste sirovine zaštita i obrana pčelinje košnice. Sama riječ propolis potječe od grčke riječi pro = obrana i polis = grad. Mnogi povijesni zapisi svjedoče o primjeni propolisa u medicini starih naroda (Egipćani, Babilonci, Arapi, Grci, Rimljani). Ti zapisi svjedoče o primjeni propolisa kao sredstva za brže zarastanje i liječenje rana, a danas ga najčešće koristimo kao sredstvo za jačanje imuniteta. Kako bi propolis mogao biti smatran medicinskim proizvodom, neophodno je provesti njegovu standardizaciju.
Sastav
Postoji više vrsta propolisa, kao npr. poplar, alecrim, ruski propolis (iz breza), kubanski i brazliski crveni propolis, pacifički propolis, kanarski... Ovisno o geografskom podrijetlu i biološkom izvoru propolisa, njegov je kemijski sastav različit.
Kad govorimo o hrvatskom propolisu, riječ je o poplar propolisu, dobivenom iz topole (Populus L.). Najvažnija sastavnica poplar propolisa su flavonoidi, biljni pigmenti koji potiču procese metabolizma. Njima se pripisuju brojna terapijska djelovanja, kao što su: antioksidacijsko, antivirusno, protuupalno i antitumorsko.
Propolis sadrži oko 200 sastavnica od kojih su najvažnije: vosak, esencijalna ulja, biljni balzami i smola, cvjetni prah, vitamini, oligoelementi itd. Svojstva propolisa (boja, miris) razlikuju se ovisno o sastavu te godišnjem dobu.
Upotreba
Zahvaljujući svom sastavu, propolis se koristi u liječenju različitih bakterijskih, gljivičnih te virusnih oboljenja. Zbog njegovih brojnih ljekovitih svojstava, naziva ga se lijekom 21. stoljeća. Primjenjuje se kod respiratornih problema, pri njezi usne šupljine (paradentoze), u dermatologiji (za akne, ekceme, opekline), kod infekcija probavnog trakta, za zaštitu jetrenog tkiva te za jačanje imunološkog sustava. Primjenu propolisa nalazimo i u kozmetici zahvaljujući njegovu antimikrobnom djelovanju i utjecaju na brzu regeneraciju tkiva.
Biološki učinci propolisa vrlo su raznoliki, a do danas je o njemu objavljeno preko 1200 znanstvenih radova. Potvrđen je njegov citotoksični učinak na bakterije, viruse i tumorske stanice, kao i protuupalno, antioksidativno, imunostimulirajuće i antimikrobno djelovanje. Sve su studije dokazale povoljno djelovanje propolisa.
U studijama je potvrđeno da su ispitivanja na ljudima in vivo dokazala profilaktičko, imunomodulacijsko djelovanje i pozitivan učinak na sprečavanje širenja tumora.
Klinička ispitivanja bioaktivnosti propolisa dokazala su djelovanje na infekcije gornjih dišnih puteva. Zbog svega toga stručnjaci preporučuju uzimanje propolisa u profilaksi bolesti. Jednako tako je dokazano da propolis smanjuje trajanje bolesti i olakšava sam tijek. Vrlo je važno i ispitivanje na genitalni herpes, kod kojega je također dokazano njegovo djelovanje.
Propolis na tržište dolazi u obliku tinktura, kapi, sprejeva, tableta, kapsula te masti i krema. Pozornost treba obratiti kod djece, trudnica i dojilja te izbjegavati primjenu alkoholnih tinktura zbog velikog sadržaja alkohola u njima. Mogućnost pojave alergijskih reakcija na propolis je vrlo mala (nuspojave su moguće uglavnom kod osoba alergičnih na pčele).
Katarina Fehir Šola, mag.pharm.