Prokrastinacija - što mogu danas, mogu i sutra

Jeste li čuli za pojam prokrastinacija? Možda niste, ali sigurno je da se u većoj ili manjoj mjeri povremeno svi tako ponašamo...
Prokrastinacija je odgađanje akcija i zadataka za kasnije. Svima nam se događalo da obveze i zadatke odgađamo “za sutra“ ili čak do posljednjeg trenutka, da radimo ono što nam više odgovara umjesto da se primimo posla (učenja, obveza na poslu ili samo pranja posuđa). Osim što se odgađa početak neke aktivnosti, ponekad se ne završava ni ona započeta ili se možda odgađa donošenje odluka. Netko pak prokrastinira samo u odnosu na određene aktivnosti, npr. student efikasno i redovito polaže ispite na fakultetu, ali odgađa pospremiti svoju sobu. Drugi opet djeluju “prošireno”- odlaganje postaje stil života koji uključuje i otežano poštovanje rokova ili izvršavanje obveza. Ako je to vaš uobičajeni scenarij, tada je riječ o prokrastinaciji i u tom slučaju gotovo da vrijedi rečenica kako prokrastinatori odgađaju za preksutra ono što su trebali obaviti prekjučer. No treba naglasiti kako u nekim slučajevima u podlozi mogu biti i dublji emocionalni problemi.
Istraživanja pokazuju da spol i inteligencija nemaju utjecaja na tendenciju odlaganja obveza, ali, čini se, dob ima. Naime, prokrastinacija se javlja u srednjim ili kasnim dvadesetim godinama, u padu je sljedećih četrdesetak godina te je ponovno u porastu tijekom šezdesetih godina života. Studije pokazuju da osobe sklone prokrastiniranju nerijetko odrastaju uz autoritarnog oca kad je takav način ponašanja izraz bunta. Dok je unutar obitelji to možda strategija suočavanja, u “vanjskom” svijetu nije od pomoći.
Drugi razlozi za odlaganje mogu također biti slaba organizacija vremena, nemogućnost određivanja prioriteta ili zatrpanost zadacima u ograničenom vremenskom razdoblju. Ponekad je riječ o teškoćama s koncentracijom ili izbjegavanju aktivnosti koje ne volimo ili su nam pak zbog nekog razloga teške. Osobe koje imaju problem prokrastinacije mogu biti pod stresom, imati osjećaj krivnje i depresivno promijenjeno raspoloženje. Nadalje, osoba može sumnjati u vlastite potencijale, imati smanjeno samopoštovanje, a nerijetko se javljaju i teškoće u različitim odnosima (prijateljskim, emocionalnim, poslovnim), zbog čega se sumarno i otežano postižu željeni ciljevi u životu. Grupa istraživača na Sveučilištu Carleton u Kanadi provela je istraživanje u kojemu su ispitanike (njih 2700) među ostalim pitali do koje mjere odlaganje ima negativan utjecaj na njihovu sreću: 46% ih se izjasnilo “prilično” ili “znatno”, dok je 18% ispitanika odgovorilo “krajnje negativan učinak”.
Što biste rekli kako stvari stoje u vašem slučaju?