Prehlada - cjelogodišnja bolest

Jedna od najučestalijih bolesti tijekom zime je obična prehlada, koju uzrokuje više obitelji virusa, a očituje se obolijevanjem dišnog sustava različitog intenziteta. Najčešći simptomi su kihanje, začepljen nos, curenje sekreta iz nosa, suhoća grla, kašalj, blaža vrućica, glavobolja i malaksalost. Običnu prehladu obilježava blaži tijek bolesti, a ako su simptomi jači, može biti riječ o upali grla, gripi, upali donjih dišnih puteva, upali sinusa, ali i o alergijskim reakcijama.

Odrasla osoba oboli od obične prehlade dvaput-triput na godinu, a djeca nešto češće. S obzirom na to da je preko 200 različitih tipova virusa povezano s prehladom, poprilično je teško izbjeći oboljenju tijekom godine. Većina virusa sposobna je izazvati ponovnu infekciju u kratkom vremenskom razdoblju nakon opetovanog izlaganja, ali su ponovna oboljenja blaža i kraće traju. Neki virusi su zastupljeni tijekom čitave godine poput enterovirusa i adenovirusa, a najčešće izolirani virusi zimi su respiratorni sincicijski virus i koronavirusi.

Putevi prijenosa
Nekoliko je načina prijenosa, a oni uključuju kontakt rukom te prijenos malim i velikim kapljicama. Male kapljice se uglavnom odnose na kihanje, dok su veće rezervirane za bliži kontakt ljudi. Većina se virusa širi kontaktom ruke i sluznice nosa ili oka. Virusi koji izazivaju prehladu mogu na koži preživjeti i do dva sata. Kapljični način prijenosa uobičajen je za virus gripe te neke respiratorne viruse. Većina virusa preživi jedan sat u takvom obliku, a oko 10% preživi i cijeli dan.
Slina nije dobar medij za prijenos virusa koji uzrokuju prehladu. U slini oko 90% ljudi koji imaju prehladu nije pronađen virus.
Zabluda je kako je hladno vrijeme pogodno za respiratorne bolesti. Jedno je istraživanje pripadnika istraživačke ekspedicije na Antarktiku pokazalo kako uopće nije bilo razlike u učestalosti prehlade između onih koji su na Antarktiku proveli šest mjeseci i ljudi koji su onamo tek stigli.

Simptomi i tijek bolesti
Simptomi počinju dva-tri dana nakon kontakta, a jačina simptoma više ovisi o imunološkom odgovoru na infekciju negoli o oštećenju dišnih puteva virusima. Neki simptomi mogu biti prisutni u jednog oboljelog ukućanina, no ne moraju biti identični drugom oboljelom. Najčešće su to nadraženost sluznice nosa i začepljen nos. Među učestalije simptome svakako spadaju suhoća grla, kašalj i malaksalost. Vrućica nije uobičajena, ali se može pojaviti u djece.

Bolest najčešće počinje začepljenjem i curenjem nosa i kihanjem. Suhoća grla se javlja prvog dana bolesti, ali kratko traje. Simptomi vezani uz nos prevagnu drugog i trećeg dana bolesti, a nakon toga se može pojaviti kašalj. Iz nosa se može cijediti žućkasti do žutozeleni sadržaj koji je prisutan u često prehlađenih ljudi ili onih s upalom sinusa. Prehlađene osobe često se osjećaju vrlo loše, a razlog je što su simptomi objektivno manji nego što ih prehlađena osoba osjeća. Prehlada je jače izražena u osoba s nekim kroničnim bolestima, narušenim imunitetom, kod pothranjenih osoba ili pušača.

Bolesti sa sličnim simptomima
Običnu prehladu razlikujemo od alergijskog rinitisa koji među simptomima nema izraženu suhoću grla i kašalj. Bakterijska upala ždrijela razlikuje se od obične prehlade po tome što nema izražene simptome vezane uz nos. Osobe s gripom imaju glavobolju, bol u mišićima te zglobovima i višu vrućicu. U obzir dolazi još i hripavac, ali on ima jače izražene simptome kašlja koji su prisutni duže od dva tjedna.
Jedna od komplikacija obične prehlade je upala sinusa. Ona je češće virusna negoli bakterijska (oko 80% ljudi s upalom sinusa pri prehladi ima virus kao uzročnika upale), a oboljele se osobe spontano oporavljaju bez potrebe za antibiotskom terapijom. Upala donjih dišnih puteva je ozbiljna komplikacija. Takve komplikacije zahtijevaju pažljivo odabranu i ciljanu terapiju.

Sprečavanje širenja infekcije i liječenje
Simptomatska terapija kojoj je cilj suzbiti ili umanjiti simptome je osnova liječenja obične prehlade. Antibiotici nisu učinkoviti u liječenju prehlađene osobe, osim u slučaju naknadne bakterijske infekcije. Obična prehlada traje oko tjedan do tjedan i pol dana, a u pušača može potrajati i nekoliko dana duže. Lijekove za ublažavanje bolova valja uzimati umjereno, a u slučaju dužeg trajanja bolesti ili pojačavanja simptoma treba potražiti liječničku pomoć.
Najčešća terapija su kapi za nos koje olakšavaju disanje, ali ako se koriste duže od nekoliko dana, mogu izazvati krvarenje, nesanicu te upalu sluznice nosa. Pastile za ovlaživanje grla mogu pomoći pri oblaganju grla slinom te time manjim osjećajem suhoće grla. Nekoliko je radova pokazalo kako je korisna upotreba cinka, a autori članaka opisuju njegovu ulogu u zaustavljanju umnožavanja tzv. rinovirusa.

Iako se vitamini uzimaju kako bi se ublažili simptomi prehlade, oni su korisniji u sprečavanju bolesti. Vitamin C je u nekoliko istraživanja pokazao manje uspjehe u sprječavanju prehlade, ali bi za takvo što bile potrebne doze nekoliko puta veće od procijenjenih dnevno potrebnih.
Biljni preparati također nemaju većeg utjecaja na pojavnost prehlada. No kao korisno pokazalo se svakodnevno vježbanje, odnosno umjerena tjelesna aktivnost smanjuje rizik od oboljenja i do triput po nekim znanstvenicima.
Na kraju, spomenimo kako upotreba običnih vlažnih maramica na bazi alkohola može smanjiti širenje. Naime, jedno je istraživanje pokazalo manji rizik oboljenja ostalih ukućana ako su majke koje su imale jednog oboljelog člana obitelji koristile takve maramice.

Prof. dr. Marina Ivanišević
Poliklinika za ginekologiju, porodništvo, internu medicinu, mamografiju i urologiju
Pronatal d.o.o., Tratinska 36, Zagreb