Pravilna prehrana djece

S raznovrsnom prehranom treba početi tek od šestog mjeseca zato što se do tada probavni sustav razvio i može probaviti hranu
Pravilna prehrana djece
  • Sviđa mi se
Uravnoteženom prehranom u djetinjstvu svaramo podlogu za pravilnu prehranu tijekom cijelog života te na taj način sprečavamo mnoge bolesti (pretilost, dijabetes, alergije...) i omogućujemo djeci normalan fizički i psihički razvoj
Od djetetova rođenja roditelji se brinu o tome je li dijete dovoljno jelo, napreduje li dobro, plače li zato što je gladno... Briga o prehrani djece ne bi trebala prestati s njihovim odrastanjem. Tijekom njihova djetinjstva konstantno treba voditi brigu o njihovim prehrambenim navikama.

Prehrana male djece
Kad govorimo o dojenčadi, jasno je da prvi izbor treba biti majčino mlijeko. Danas se taj stav sve više njeguje i bolnice su prilagođene tako da odnos između majke i djeteta od početka bude potpun. Majčino mlijeko je jedini prirodni izvor svih hranjivih sastojaka, čiji su omjer i količina posebno prilagođeni prehrambenim potrebama djeteta te funkcionalnoj sposobnosti njegova probavnog sustava. Mlijeko sadrži enzime koji pospješuju probavu i tvari slične hormonima koje potiču sazrijevanje probavnog sustava djeteta. Majčino mlijeko se mijenja iz dana u dan. Prvo mlijeko, kolostrum, traje prvih nekoliko dana nakon porođaja, a zatim dolazi tzv. prijelazno mlijeko i na kraju zrelo mlijeko. Pedijatri preporučuju da bi majke za optimalno zdravlje beba trebale dojiti šest mjeseci. Do šestog mjeseca imunitet djeteta uopće nije razvijen, a uz dohranu dojenje bi trebalo nastaviti do godine dana ili prema preporukama UNICEF-a i Svjetske zdravstvene organizacije do druge godine djetetova života pa i dalje, ako majka ima mlijeka i dijete pokazuje interes.

U Hrvatskoj je do šestog mjeseca dojeno samo 25% djece, odnosno prema podacima UNICEF-a majke u Hrvatskoj u prosjeku doje samo 3,45 mjeseca.
Nakon šestog mjeseca u prehranu se uvode i druge namirnice putem kojih dijete dobiva energiju, bjelančevine, vitamine i minerale, a istodobno se navikava i na razne okuse te različitu konzistenciju hrane. Preporuka je da se namirnice uvode jedna po jedna kako bi se dijete prilagodilo na nove okuse i novi način hranjenja. Djetetu se od druge godine može davati hrana koju jedu i ostali članovi obitelji.
I danas se često susrećemo s teorijom da dijete treba početi nadohranjivati što ranije, što je bilo uvriježeno mišljenje 50-ih godina prošlog stoljeća. To se pokazalo pogrešnim jer su ta djeca kasnije pokazala sklonost pretilosti.

S raznovrsnom prehranom treba početi tek od šestog mjeseca zato što se do tada probavni sustav razvio i može probaviti hranu. Dijete pri hranjenju sjedi i položaj glave je pravilan te većina djece u toj dobi dobije i prve zubiće što olakšava hranjenje. Razvojem crijevnog sustava smanjuje se i rizik od alergija.
Za početak se preporučuju gotove kašice koje su pripremane pod strogom kontrolom kvalitete i time jamče ispravnost proizvoda.

Prehrana školske djece
Kada govorimo o starijoj djeci, moramo znati da oni imaju potrebu za visokohranjivim obrocima te da tijekom dana moraju jesti pet puta. U obrocima moraju biti zastupljene sve hranjive tvari jer su one neophodne za pravilan rast i razvoj djece.
Školska djeca brzo se razvijaju te su im potrebne velike količine energije i hranjivih tvari. Posebno je važno da uzimaju dovoljno vitamina i minerala koji su im potrebni za pravilan rast i razvoj te dovoljno bjelančevina.

Dječja piramida prehrane
Kao i za odrasle, postoje prehrambene smjernice i za djecu, tzv. dječja piramida namirnica koju je sastavilo Ministarstvo poljoprivrede SAD-a radi promicanja zdrave prehrane djece.
Prehrana se prema tim pravilima treba rasporediti na tri glavna obroka (doručak, ručak ,večera) i dva međuobroka (zajutrak i užina). Važno je djecu usmjeriti na izbjegavanje nezdravih kalorija u obliku slatkiša, slatkih napitaka, gaziranih sokova, grickalica, čipsa... Dječji obroci moraju biti raznoliki, raspoređeni u pravilnim razmacim (4-6 sati), trebaju sadržavati dovoljno žitarica, voća i povrća.

Bazu dječje piramide namirnica kao i kod odraslih čine kruh, žitarice, riža ... To je najbitniji dio prehrane jer iz njega djeca dobivaju potrebnu energiju za rast i razvoj te vlakna koja pospješuju rad crijeva i pomažu očuvanju zdravlja. Preporučuje se za svih pet obroka da dio namirnica bude iz te skupine.
Drugi red piramide čine voće i povrće. Njih se preporučuje uzimati u sklopu tri obroka na dan jer sadrže veliku količinu vitamina i minerala koji su potrebni za rast i razvoj djeteta. Posebno su važni vitamin C, A, folna kiselina...
U treći red spadaju meso, riba, mlijeko, jogurt i ostale mliječne prerađevine. Ove namirnice se preporučuje konzumirati u dva obroka na dan. Konzumiranjem tih namirnica dobivamo vrlo važan mineral kalcij koji je potreban za pravilan rast i razvoj kostiju i zubi.
Meso, perad, riba, jaja, grah, leća, soja preporučuju se u dva dnevna obroka.
Najvažnije što naš organizam treba iz ovih namirnica su bjelančevine, koje nam pomažu u izgradnji mišića, i željezo .
Orasi, bademi, lješnjaci, pistacije, kikiriki odlične su grickalice i vrlo su hranjivi.

Sam vrh piramide čine masti i slatkiši koje treba što manje konzumirati. Slatkiši imaju puno kalorija, a malo hranjivih tvari pa ih je potrebno izbjegavati.

Katarina Fehir Šola, mag. pharm.


    


ANKETA

Pri boravku na suncu koji zaštitni faktor koristite?