17.5.2010.
Pilula dugovječnosti stiže za dvije godine?
Vječna čežnja za eliksirom mladosti nikad neće prestati. Za mnoge nada leži u čarobnoj piluli koja nikako da se iznjedri iz laboratorija i vjerojatno će to ostati tek puste želje
Vječna čežnja za eliksirom mladosti nikad neće prestati. Za mnoge nada leži u čarobnoj piluli koja nikako da se iznjedri iz laboratorija i vjerojatno će to ostati tek puste želje, ali lijekovi za popravak lošijih gena već su bliže realnosti. Naime, nije da se baš ništa ne radi i ne pomiče. lijekovi na kojima posljednjih godina rade farmaceutske tvrtke diljem svijeta trebali bi pomoći u liječenju raka, Alzheimera, dijabetesa ili bolesti srca. Kada bi se u tome uspjelo, njihova bi prava uloga zapravo bilo sprečavanje preranog umiranja i brzog starenja. No, farmaceutske ih tvrtke ne bi mogle registrirati kao lijek protiv starenja, pa to čine tako da budu namijenjeni liječenju ili sprečavanju pojedinih bolesti ne bili tako utjecali na zdravlje, a to u konačnici znači i na duljinu života, kažu znanstvenici. Novi se lijekovi, naime, temelje na otkriću bioloških putova koji utječu na metabolizam, staničnu smrt, upale i razinu kolesterola, odnosno na promjene naših genetskih odrednica. Onoga trenutka kad znanstvenicima pođe za rukom uplitanje u majku prirodu, pomaknut će se i granice životnog vijeka. Primjerice, utvrđeno je da mutacije na desetak gena kod miševa mogu dvostruko povećati njihov životni vijek pa stručnjaci vjeruju da istim putem treba raditi promjene i na ljudskim genima uz pomoć novih lijekova. Znanstvenici su otkrili da je protein sirtuins prisutniji kod stogodišnjaka nego u općoj populaciji, što znači da ima značajan utjecaj na njihovu dugovječnost. Budući daje taj protein odgovoran za to izgledamo li mlade ili starije od svoje stvarne dobi, nerijetko se naziva anti-ageing proteinom. To je potaknulo i farmaceutsku tvrtku GSK da krene u otkrivanje tajni tog proteina i njegove povezanosti s mogućim utjecajem na dijabetes 2 i tumore. Druge varijante gena povezane su s proizvodnjom hormona rasta i inzulinu sličnog faktora rasta (IGF), pa utječu na razinu metabolizma koji je viši kod onih koji umiru ranije. Stručnjaci su uvjereni da bi usporavanjem metabolizma usporili starenje, i to tako da blokiraju receptore hormona rasta i IGF-a. Zbog toga mala tvrtka Proteostasis iz Massachusettsa istražuje potencijal IGF-a u mogućim lijekovima protiv starenja. Stručnjaci vjeruj u da bi se starenje moglo usporiti inhibiranjem enzima CETP koji utječe na razinu dobrog kolesterola koji štiti srce od bolesti. Na lijeku koji bi imao upravo tu funkciju rade dvije tvrtke Merck i Roche. Obećavajuća su i ispitivanja lijekova koji bi spriječili enzime telomeraze da skraćuju telomere u stanicama jer bi se tako produljio njihov životni vijek, što znači i život ukupno. Farmaceutske tvrtke trenutačno razvijaju više lijekova kojima bi se produljio život, odnosno spriječile pojedine bolesti i povećala kvaliteta života u starijoj dobi, rekao je profesor Nir Barzilai s njujorškog koledža Albert Einstein na ovotjednoj raspravi koju je organizirao londonski Royal Society na temu znanost i starenje. Smatra da je realno očekivati da će prvi lijekovi koji će intervenirati u naše gene i omogućiti dugovječnost krenuti u ispitivanje već za dvije godine.
Jutarnji list, 15.05.2010., Goranka Jureško