19.4.2010.
Osam milijuna ljudi dnevno kocka se sa zdravljem na internetu
Prema istraživanju u Americi, dijagnozu preko interneta traži 70 posto onih koji surfaju po medicinskim portalima.
Prema istraživanju u Americi, dijagnozu preko interneta traži 70 posto onih koji surfaju po medicinskim portalima. Tako je nastao »doktor Google«. A portal jedne poznate farmaceutske tvrtke ima malo višu razinu, koja može biti korisna stručnjacima, ali može zbuniti nestručnjake. Uglavnom, prava šuma podataka, mnogo raznih pristupa od kojih prosječno obrazovanog čovjeka može zaboljeti glava. Tu su i brojne farmaceutske kompanije koje plasiraju svoje proizvode putem portala, pa se ne zna što je zbilja, a što samo reklama. Postavlja se pitanje što je korisni stručni članak iz kojeg se nešto može naučiti, a što bezvezni tekst iz marketinga, napisan da bi privukao posjetitelja i njegovu pozornost. Svaki sedmi čovjek surfa internetom kako bi si postavio dijagnozu. Budući da se broj ovisnika o internetu stalno povećava, za pretpostaviti je da će se iz dana u dan povećavati broj surfera koji će sebi postaviti dijagnozu po principu »sam svoj majstor«. Sve će veća biti i potražnja za receptom preko interneta. To je utvrđeno i u nedavnoj anketi Future Foundation. Znači li to potpuno izbjegavanje odlaska liječniku? Hoće li liječnik doći u obzir tek kad zagusti, kad se zdravstveni problem toliko zakomplicira da postane ozbiljna prijetnja. Online ljekarne odavno funkcioniraju i nema tog lijeka koji ne biste mogli dobiti preko interneta. Nema čekanja, nema izlaska iz kuće, samo trebate kliknuti mišem i naručeni lijek vam dolazi na vrata. Hoće li tako biti i s receptima? Online narudžba uvijek krije razne prijetnje od isteklog roka valjanosti do krivotvorenog lijeka. Čak i ako dobijete naizgled originalno pakiranje lijeka, nemojte se veseliti da je sve u redu, jer se ispod tableta određene boje možda krije uspješni lažnjak bez ikakve ljekovite vrijednosti. Nije ni to najgora varijanta, jer naizgled solidan lijek može biti zagađen teškim metalima ih drugim toksičnim nečistoćama, pa šteta može biti veća od koristi. Primjerice, lijekovi na tržištima Afrike su 80 posto krivotvoreni. Afrika i neke azijske zemlje pravi su raj za divlji plasman lijekova. A internetski portali za prodaju lijekova jedan dan osvanu, a drugi nestanu bez traga. Zapravo, žive dok vlasnici ne poberu novac, a potom zatvore shop tako da nema mogućnosti reklamiranja ili povrata novca. Te fuš online ljekarne ne treba miješati s onima koje legalno rade i podliježu svim propisima zemlje, a tih u Americi i Kanadi ima na tisuće. Prosječno educiranom čovjeku koji se teško snalazi s engleskim jezikom zaista je nemoguće razlikovati što je što i gdje treba, a gdje ne treba prihvatiti suradnju. To je crna strana intemeta. U SAD-u djeluje institucija Better Business Bureau (BBB), koja savjetuje u tom smislu surfere kad su nesigurni. Tamo postoje liječnici-volonteri koji neće dopustiti pad u opasne vode. U Hrvatskoj takve službe nema, pa ste glede internetskog zdravlja prepušteni sami sebi i sreći. Verificirani portali za plasman lijekova moraju nositi pečat Verified Internet Pharmacy Practice Sites (VIPPS) nacionalnog udruženja ljekarni National Association of Boards of Pharmacy. To je kakvo-takvo jamstvo da lijek koji ćete kupiti preko Interneta neće biti krivotvoren ili zagađen. Treba shvatiti da između američkih i kanadskih portala za plasman lijekova traje tihi rat, jer su kanadski lijekovi jeftiniji od američkih, a ta se razlika u cijeni posebno odnosi na vrlo skupe lijekove za kronične bolesnike. Dok u SAD-u lijekove i dodatke prehrani još prodaju prodavaonice koje niknu kao gljive poslije kiše, u Kanadi to moraju biti čvrste zgrade koje imaju svoje urede i odgovarajuće dozvole i licence za rad. Ako toga nema, a lijekovi se ipak prodaju, to spada u ilegalu, tretira se kao nadriliječništvo. Prema Agenciji za propisivanje lijekova (Drug Enforcement Agency), narudžba recepta preko interneta, osim za legitimne medicinske svrhe, smatra se kršenjem državnih i saveznih propisa. Bez obzira na to, kritičari kažu da je internet postao »sigurno tržište za ilegalne lijekove koji mogu napraviti više štete, nego koristi«. Jedino što čovjeku preostaje jest da se debelo konzultira s liječnicima prije nego što krene u nabavku lijekova preko interneta. I da se temeljito educira. U Kanadi i SAD-u postoji nekoliko instanci na kojima se mogu staviti pritužbe na poslovanje online ljekarni, a relativno brzo se mogu utvrditi lažnjaci, istekli rokovi valjanosti, itd. Činjenica je da se na ljudskom zdravlju može lijepo zaraditi. Postoje razlike u cijenama lijekova između pojedinih zemalja, ali i lijekovi koji su ilegalno proizvedeni da vlasnicima donesu neoporezivu zaradu. Time se trgovcima pružaju neslućene mogućnosti, a internet je svačiji i ničiji, jer se kupuje na neviđeno. Vi platite, lijek dođe, ali pojma nemate otkud, iz kojeg tajnog skladišta. Dokazano je da se i pored zabrane i stroge kontrole mogu dobiti sva doping sredstva internetskom narudžbom, a kontrole na natjecanjima pokazuju da se sportaši i dalje dopingiraju kako bi postigli što bolje rezultate. Ta se zabranjena sredstva ilegano proizvode u malim pogonima, prema recepturama farmaceutskih kompanija za čiji račun obavljaju riskantan posao. Visoka cijena dopinga donosi enormne zarade i sasvim je jasno da ta proizvodnja i trgovina nikad neće prestati. Lijep primjer je efedra (Ma Huang), stimulans koji je godinama zabranjen kao doping, a obilato ga i dalje koriste i body builderi i drugi profesionalni sportaši, jer im omogućuje produženi trening i lakše podnošenje umora. Njegova proizvodnja nije pala, a glavnina prodaje obavlja se internetom. Smanjenju proizvodnje efedre nije pridonijela ni statistika, koja navodi već 110 incidenata sa smrtnim završetkom te više od 1400 incidenata u kojima je na vrijeme pružena medicinska pomoć. Najnoviji podaci govore da 45 posto odraslih surfera internetom traže lijekove ili propisivanje lijekova. Mnoge farmaceutske kompanije gledaju na to kao na potencijalni izvor dodatne zarade, pa na sve načine pomažu tu prodaju. Prema zadnjim podacima, u potrazi za dijagnozom i lijekom dnevno u svijetu surfa više od osam milijuna ljudi. Koliki će od njih platiti visoku cijenu neznanju i lakovjernosti? Internet može biti koristan, ali ne može zamijeniti liječničku ordinaciju.
Vjesnik, 17.04.2010., Ignac Kulier