Oprezno s hranom tijekom blagdana

Krajem prosinca te ujedno koncem ove godine dolaze divni dani ispunjeni ljubavlju, toplinom i vjerom. Dolazi nam Božić, kršćanski blagdan kojim se slavi rođenje Isusa Krista. To su dani okupljanja obitelji, a u nekima se uspiju okupiti i tri generacije -bake, mame, unuci, dalji rođaci, ali i prijatelji. Sve te drage osobe ne vide se često zbog prezaposlenosti koja vlada današnjim vremenom pa je upravo blagdan prilika da zajedno sjednemo za svečani obiteljski stol.

Možemo reći da u ovim danima središnju ulogu ima tradicionalno posebno uređen blagdanski stol prepun hrane. Danima unaprijed razmišlja se što će se kuhati, peći, koliko nam vrsta kolača treba... Upravo se izborom hrane u mislima vraćamo našim bakama, sjećamo se kako je divan bio njihov stol i nastojimo sačuvati tradiciju. To nam daje poseban osjećaj zadovoljstva, a pritom ne razmišljamo je li nam zaista sve to potrebno, a još manje o negativnim posljedicama velike količine hrane i pića.

I tako dok jedni razmišljaju kako ukrasiti stol da bude što privlačniji i što staviti na njega, drugi se muče s tim kako odoljeti svim tim "čarolijama".

Upravo starije osobe i one s kroničnim bolestima, koje redovito uzimaju lijekove, što znači i više lijekova na dan, moraju pripaziti što će i kako jesti i piti.
U svakom slučaju, nikome se ne preporučuje prejedanje i veća količina pića, jer to uzrokuje probavne tegobe, no i neka hrana i pojedina pića u kombinaciji s lijekovima "ne idu zajedno".

Brojne starije osobe u proteklom životu nisu imale vremena, ali ni mogućnosti, da si ostvare neke želje, a u te želje svakako spada i "dobra hrana". Nisu imali vremena ni pripremiti hranu, a kamoli sjediti za stolom i dugo, polagano jesti. Sada u mirovini imaju vremena, a neki i mogućnosti da maštaju o hrani, često i o jelima i pićima koja nikad prije nisu kušali, uživaju i često pojedu i popiju puno više nego što bi smjeli.

Poznato je da se u starijih osoba, onih iznad 65 godina, metabolizam, odnosno prerada hrane usporava, potrebna im je manja količina i znatno manje kalorija, a više hranjivih sastojaka.
Prema nekim procjenama, za ručak u vrijeme blagdana unesemo 3000-5000 kalorija, a naše su dnevne potrebe znatno manje - oko 1500-2400, a to je upravo onih 2-3 kg viška u našoj tjelesnoj težini nakon dana blagovanja. Moramo znati da to ne uzrokuje samo veća količina hrane već posebno veća količina pića i slastica.

Preporučujemo da i u dane blagovanja pokušate sačuvati stare navike u prehrani - ne preskačite obroke!

Treba poštovati osjećaj gladi (prirodno se taj osjećaj javlja u razmacima od 3-4 sata). Ako jedemo zato što je hrana na stolu, "stalno je ponuđena", imat ćemo pun želudac, osjećaj pritiska i težine te druge probavne smetnje.
Potrebno je polagano žvakati hranu (ne zaboravimo da probava počinje u ustima). Ne zaboravimo ni tih dana u obroke uz meso ubaciti zelenu salatu, ali i maslinovo ulje.
Ako je moguće biti toliko discipliniran, i u tim danima treba izbjegavati pohana, pržena, masna i jako začinjena jela.
Valja izbjegavati slanu hranu (kiselo zelje, sarmu, suhomesnate proizvode) i nipošto nemojte dodatno soliti jela. Oprez s jajima! Poznato je da bi jedno jaje na dan bilo dovoljno. Razmislite koliko jaja, maslaca i čokolade ima u slasticama koje ćete pojesti samo u jednom danu! Jasno je da moramo nazdraviti i proslaviti, dignuti čašicu puno puta, prije i poslije jela, ali ipak to nije za starije osobe. Alkohol je izrazito kaloričan (1 g = oko 7 kcal), zato pokušajte piti u što manjim dnevnim količinama. Uza sve to, ne zaboravite na vodu, i to običnu - dan je dug, pa pokušajte popiti 8 čaša vode (to je litra do litra i pol). Pokušajte "zavarati želudac" i uzmite čašu vode prije i između obroka, tako ćete smanjiti osjećaj gladi, a u želudac će stati manje hrane. Pokušajte si odrediti količinu hrane koju želite pojesti - stavite tu količinu na tanjur i nemojte uzeti još! Jedite samo svježu hranu i budite oprezni s kremama, umacima, majonezom... Možete jesti sve, ali manje količine i nipošto tijekom cijeloga dana. Ne pijte gazirana pića, ali su dobri nezaslađeni čajevi, a naročito zeleni čaj. Ako volite voće, pojedite zdjelu voćne salate umjesto puno kaloričnih slastica, što je puno bolje i kvalitetnije za vaš organizam.

U te lijepe blagdanske dane, kada bismo najradije stalno bili svi skupa oko stola pričajući lijepe priče, prisjećajući se davnih dana i gledajući stare slike, a tu je i televizija, ipak pokušajte izaći, prošećite, pogotovo nakon glavnog obroka.

Posebno trebaju biti oprezne starije osobe s kroničnim bolestima - srčani, bubrežni, jetreni bolesnici, oni koji i inače imaju probavne smetnje, a naročito dijabetičari koji redovito moraju kontrolirati glikemiju i povećavati dozu inzulina ili tablete, već prema dogovoru sa svojim obiteljskim liječnikom. Ne zaboravite redovito uzimati svoje lijekove! Posavjetujte se sa svojim liječnikom jer se lijekovi i određena hrana ne slažu - izbjegnite loše kombinacije. U ove dane ima, nažalost, i onih osoba koje misle kako nemaju razloga za uživanje jer su ostali bez svojih dragih, voljenih osoba, tužni su i skloni depresiji. No, nemojte ostati sami, otiđite prijatelju ili susjedu, ako možete, pođite na kratko putovanje. Sami si nešto darujte, uredite stan, slušajte lijepu glazbu, ne plačite za onim što je bilo - život ide dalje, nađite zrno svjetla za sutra...
Kad umjerenost nije moguća, postoje mali savjeti - možda vam ovo pomogne!
Sretan i blagoslovljen Božić i zdrava Nova godina!

dr. Vlasta Vučevac