Njega bebine kože

Vernix caseosa (nakupine odumrlih stanica i sluzi) je prirodna zaštita kože tijekom cijele trudnoće. Najbolji je losion koji čovjek ikad susretne i preporučuje se umasirati ga u kožu odmah po porođaju. Najčešće se novorođenčad odmah nakon porođaja kupa uz uporabu antibakterijskih sapuna, čime se uklanja prirodni kiseli zaštitni sloj (postoji prirodna kiselost kože) i remeti osjetljiva ravnoteža bakterijske flore. Zdravo, terminski rođeno dijete ne treba prati sapunom, tek s trljačicom i malo tople vode ukloniti tragove krvi, ako ih ima. Uklanjanje vernixa se ne preporučuje. Majka može jagodicama prstiju nježno, dok dijete leži pokraj nje, umasirati vernix u kožu novorođenčeta. (SLIKA VERNIX) Kod prenesene djece koža bude ispucana i suha jer se vernix upio. U takvim se slučajevima ne preporučuje mazanje kože. Površinski sloj će otpasti i ostat će zdrava koža.

Što manje - to bolje!

Dosad su roditelji osjećali potrebu da pruže što više njege upotrebom različitih preparata jer je ideal čista i mirišljava beba. S obzirom na vulnerabilnost i nezrelost kože, novorođenčad je potencijalno ugrožena upotrebom velike količine raznih sredstava za higijenu i njegu. Moguća je povezanost s povećanjem učestalosti ekcema, astme i drugih alergijskih bolesti. Stoga se u higijeni tijela novorođenčeta preporučuje koristiti samo vodu.

Prije početka njege, naročito prije njege pupčanog bataljka, treba temeljito oprati ruke. Prve kupke treba obavljati samo vodom i pamukom (tupferi ili eventualno trljačica). Time se štiti nježna koža dok je osjetljiva na infekcije, kemijska sredstva i isušivanje. Posebnu pozornost pri pranju valja obratiti područjima pazuha, iza ušiju, ispod brade i na pelenskom dijelu. Također treba dobro oprati područje između prstiju na rukama i nogama. Kosu ne treba prati pri svakom kupanju. Ako se čini umazanom, dovoljno je uzeti kap blagog šampona i nježno ga utrljati u vlasište. Kako bi se dijete držalo utopljenim, preporučuje se otkriti samo dio tijela koji se pere.

Naslage na vlasištu se nježno uklanjaju češljem (ponijeti češalj u bolnicu). Pranje kože oko očiju se ne preporučuje, a u slučaju pojave iscjetka može se oprati prokuhanom vodom ili sterilnom fiziološkom otopinom. Nosne i slušne kanale nije potrebno čistiti, a svakako treba izbjegavati štapiće s vatom.

Kod prijevremeno rođenih beba još je značajnije ne upotrebljavati kemijska sredstva za njegu, barem do termina kada su se trebali roditi.

Njega pupka

Područje pupčanog bataljka treba održavati čistim i suhim. Bataljak treba izložiti zraku, gornji rub pelene previti prema unutra. Vlažnim pamučnim tupferom oprati područje pupka samo u slučaju da bude uprljano stolicom. Nekada se savjetovala primjena alkohola i antibiotskih prašaka na bataljak tijekom svake promjene pelena. Istraživanja su pokazala da će bataljak prije otpasti ako se ne dira. Ako se javi crvenilo, gnojni iscjedak ili neugodni miris pupčanog bataljka, treba potražiti savjet liječnika.


Što nakon defekacije?

Najbolje je što prije nakon defekacije oprati zamazane dijelove tijela pod mlazom tekuće mlačne vode. Nakon toga posušiti kožu perianalne i perigenitalne regije. Vlažne maramice, bez dodatka alkohola i jakih mirisa koristiti kao alternativu, tek nakon 1. mjeseca života.

Njega spolovila

U muškog dojenčeta potezati prepucij samo do mjere dok se to može bez primjene bilo kakve sile. Eventualnu nečistoću oprati vatom namočenom u vodi. Nakon navršene godine dana, ako se prepucij može lako prevući, mogu se koristiti sapun i voda. Uobičajeno kompletno prevlačenje postaje moguće do 5. godine.

U ženskog dojenčeta ukloniti eventualne ostatke stolice vaticom namočenom u mlačnu vodu, potezom odozgora prema dolje. Za svaki idući potez treba uzeti novu vatu.

Kupanje u kadici

S kupanjem u kadici se može početi kada zaraste pupčana ranica. Preporučujemo upotrebu većih kadica ravnog dna jer pruža više slobode i užitka ''plivanja''. Sve što je potrebno za njegu djeteta treba biti nadohvat ruke. Ne treba se udaljavati od djeteta, uvijek jednom rukom budite u kontaktu s njim. Temperatura prostorije mora biti oko 24ºC, a temperatura vode 37ºC.

Većina dojenčadi tijekom prve godine ne treba šamponiranje kose. Ako je potrebno zbog puno kose, najbolje je upotrijebiti blage šampone koji ne smiju sadržavati sintetske mirise, boje, niti alergene i iritirajuće konzervanse. Općenito, šamponi za kupanje nisu potrebni tijekom prve godine života, teže se uklanjaju (ispiru) s kože i potrebno je tuširanje.
Sapun za njegu dojenčadi (ali i kože odraslih) mora biti neutralan ili blago kiseo (pH oko 5,5), što je naznačeno na ambalaži proizvoda. Sindeti (synthetic detergents) su moderna alternativa sapunima. Peru dobro kao i sapuni, ali su u prednosti zbog postojanosti prema tvrdoj vodi, nižih su pH vrijednosti i bolje podnošljivi za kožu, posebno onu s kroničnim ekcemom.

Pjenušave kupke se u najranijoj dobi ne preporučavaju. Naime, većina ovih kupki sadrži deterdžente koji uništavaju korisnu bakterijsku floru kože i s nje uklanjaju zaštitni kiseli sloj. Smatraju se čestim uzrokom vaginitisa i upala mokraćnog sustava dojenčadi.

Zimi je koža sklonija jačem isušivanju, tako da se u razdoblju većih hladnoća preporučuje rjeđe kupanje dojenčadi.

Ako dijete plače dok se kupa u kadici, treba nastojati zadržati smirenost i oprati ga koliko je to moguće u tom trenutku, izvaditi ga iz vode, umotati u ručnik i priviti uza se. Nakon nekoliko dana pranja djeteta na prematalici mokrom trljačicom može se ponovno pokušati s kupanjem u kadici.

Maslinovo ulje se ne preporučuje kao sredstvo za njegu dojenačke kože. Naime, oleinska kiselina iz maslinovog ulja otapa dvoslojne membrane koje međusobno povezuju stanice površinskog sloja kože. Ako je potrebno, radije uzmite bademovo ulje iz organskog uzgoja.

Pelenski osip

Uobičajeni je oblik upale kože (dermatitisa). Većina dojenčadi ga dobije najčešće u dobi od 8 do 10 mjeseci. Češće se javlja u novorođenčadi sa soorom (mlječac - gljivična infekcija usne šupljine koju obilježavaju bijele naslage na jeziku i sluznici usne šupljine), dojenčadi koja uzimaju antibiotik ili nakon uvođenja nadohrane. Također mu pogoduju tijesne pelene zbog mehaničkog trenja, uvođenje novih sredstava za pranje odjeće, rjeđe mijenjanje pelena, proljev i uporaba plastičnih gaćica. Zbog slabije imunosti i narušenog integriteta kože, česta je superinfekcija gljivicama, a ponekad i bakterijama. U suzbijanju pelenskog osipa potrebna je češća promjena pelena i sušenje kože. Kod jače izraženih oblika treba potražiti savjet patronažne sestre ili liječnika koji će procijeniti potrebu uvođenja krema protiv gljivica ili bakterija.

doc. dr. sc. Milivoj Jovančević,pedijatar