Kuhinjska sol - koliko malo zapravo znači puno

U prošlosti je čovjek koristio manje od 100 g soli na dan, do prije 5000 godina kada su Kinezi otkrili konzerviranje hrane usoljavanjem. Otkrićem hladnjaka privremeno se smanjila primjena kuhinjske soli te ponovno povećala industrijskom proizvodnjom hrane, gdje se koristi za vezanje vode, povećavanje težine namirnice te u slanim grickalicama. Zanimljivo je da je najveća potrošnja soli u pekarskoj industriji.
Današnje procjene govore da prosječni “zapadnjak“ troši oko 8,5 g soli na dan, što je znatno više od preporučenih maksimalnih 5,75 g. Tijekom godina istraživanja hipertenzije primijećeno je da povećani unos soli pogoršava stanje bolesti, koja može dovesti do oštećenja krvnih žila, srca, bubrega, očne pozadine, mozga. Danas je hipertenzija jedan od vodećih uzroka smrtnosti i liječi se lijekovima i promjenom životnih navika koje ponajprije uključuju smanjenje unosa soli.
Japan i Finska su 70-ih godina prošloga stoljeća u dogovoru s prehrambenom industrijom smanjile dnevni unos soli stanovništva za otprilike 1,8 g na dan, što je u dugogodišnjim istraživanjima pokazalo i smanjenje krvnog tlaka, doduše kod hipertoničara za samo 5 mm Hg sistoličkog i 2,7 mm Hg dijastoličkog tlaka. Lani je objavljena jedna studija koja je pokušala istaknuti kako je ovoliko smanjenje krvnog tlaka zapravo beznačajno, međutim odmah su se javili i stručnjaci koji su veliki pobornici smanjenja unosa soli: koliko god se te vrijednosti čine male, tijekom godina u kojima neka osoba boluje od hipertenzije, pretpostavke su da znače 5-6 godina života više te velike uštede u liječenju komplikacija.
U Hrvatskoj je 2007. predstavljena kampanja za smanjenje unosa soli, a Europska unija apelira da se zakonom ograniči primjena soli u industriji hrane.