Kontrola od prvog pogleda

Razvitak vida je jedan od najznačajnijih događaja u evoluciji - naše je pretke izveo iz mraka morskih dubina na svjetlo dana. Koliki je prioritet živih bića za vizualnom komunikacijom s okolinom govori nam i podatak da najjednostavnija živa bića, jednostanične praživotinje, iako nemaju niti jedan drugi osjetilni organ, u svojoj citoplazmi imaju tvari koje reagiraju na svjetlo. Odrastao čovjek prima više od 70 posto informacija iz svoje okoline putem oka, a dvije trećine njegova mozga zauzeto je upravo prenošenjem ili interpretacijom vidnih informacija.
Razvoj vidne percepcije za novorođenče je također jedan od presudnih događaja u njegovoj komunikaciji s okolinom, značajan za normalan rast i razvoj.

Oštrina vida
Oko je prvi put izloženo svjetlu u trenutku rođenja. To je svojevrstan šok za organizam pa treba paziti da prvih nekoliko tjedana dijete ne bude izloženo prejakom izvoru svjetlosti kako ne bi došlo do oštećenja nezrele strukture mrežnice.

Odmah po rođenju, prva tri tjedna života, kod novorođenčeta je prisutan takozvani refleks naglog širenja vjeđa. Zbog smanjenja svjetla u prostoriji ili pri nagloj promjeni položaja djeteta u prostoru, ono jako širi vjeđni rasporak.
Čini se da je prepoznavanje ljudskog lika ugrađeno u ljudske gene jer tek rođeno dijete reagira na nj. Oštrina vida novorođenčeta tek je pet posto oštrine vida odrasla čovjeka, što je dovoljno da razlikuje zakrivljene od ravnih linija te horizontalne od vertikalnih. To je uvjetovano premalim promjerom očne jabučice (iznosi dvije trećine veličine oka odrasla čovjeka) te nezrelošću vidnog živca i mrežnice.

S tri tjedna života dijete upućuje pogled prema dojci ili bočici koja mu se prinosi, a tek s tri mjeseca zadržava pogled na osobama i stvarima, što znači da može fiksirati željeni predmet.
Važno je napomenuti da tek između drugog i trećeg mjeseca života može tijekom plakanja izlučivati suze.
Sposobnost oštrog vida na blizinu, uz upotrebu tzv. akomodacije, razvija u četvrtom mjesecu života, iako novija istraživanja bilježe sporadične primjere kod djece od tek devet tjedana.

Još jedna važna napomena: takozvano zaštitno žmirkanje pri naglom micanju predmeta pred očima kod djece nije prisutno sve do trećeg, pa i petog mjeseca života.
Sa šest mjeseci djetetova oštrina vida iznosi 20 posto oštrine vida odrasle osobe. Upravo je u tom razdoblju preporučljivo raznim oblicima i bojama igračaka stimulirati i poticati djetetovo zanimanje za vidni doživljaj okoline.
U dobi od 18 mjeseci oštrina vida djece izjednačava se s oštrinom vida odraslog čovjeka.

Položaj očiju
Polovica djece rađa ses očima postavljenim paralelno. Kod ostale djece postoje otkloni oka prema korijenu nosa, prema vanjskom očnom kutu, pomaci prema horizontalnoj osi ili pak neujednačeno titranje očnih jabučica različite amplitude. U sljedeća četiri tjedna života mora se definitivno uspostaviti paralelan položaj očnih jabučica, a gornja granica tolerancije je od tri do šest mjeseci. Ne uspostavi li se do tada paralelnost očiju, potrebna je intervencija oftalmologa. Koja je važnost pravilno postavljenih očnih jabučica? Postavljene u istoj ravnini oči omogućuju projekciju fiksirane slike točno na mjesto najosjetljivijeg dijela mrežnice, na tzv. žutu pjegu. Dobra oštrina vida moguća je jedino na ovom dijelu mrežnice.

Kritično razdoblje za razvoj vida
Fiksirana žutom pjegom jasna slika odlazi putem vidnog živca prema mozgu. Sazrijevanje, ili takozvana mijelinizacija vidnog živca, završava se s dva i pol mjeseca života, a izravni poticaj za njezin razvoj jest upravo fiksacija predmeta žutom pjegom. Mjesto u mozgu gdje završavaju niti vidnog puta, tzv. postranično koljenasto tijelo (KGL), bilježi vrlo intenzivno povećanje stanica tijekom prve godine života. Veličinu stanica odraslih postiže u drugoj godini života,što je ujedno najkritičnije razdoblje za razvoj vida. Učinak nekorištenja oka u ovom razdoblju rezultira trajnom slabovidnošću koja se zadržava tijekom cijeloga života usprkos normalnoj strukturi svih dijelova oka.

U vidnom dijelu moždane kore, u kojoj se odvija interpretacija vizualno primljenih informacija, sve do 10. godine života stvaraju se veze između živčanih završetaka. Tada sazrijevaju vizualne intelektualne funkcije kao što su: snalaženje u prostoru, vizualne asocijacije ili vizualna inteligencija.
Iz svega navedenoga jasno je da dijete nije “čovjek u malom“, već da njegovo osjetilo vida ima specifičnosti koje ga izdvajaju iz svijeta odraslih.

Prvi očni pregled
Zdravo dijete, bez jasnih poremećaja na oku, treba odvesti na pregled sa šest mjeseci života, zatim između druge i treće godine te pred polazak u školu. Dijete s bilo kakvim bolestima oftalmolog treba pregledati odmah po rođenju jer je poznato da se većina nasljednih bolesti manifestira na oku.
S liječenjem uočene anomalije treba početi odmah, a ne čekati da se sama ispravi jer se to neće dogoditi. Još je gore čekati da dijete odraste kako bi postalo kooperabilno ili kako bi samo odlučilo hoće li se podvrgnuti tretmanu, odnosno operativnom zahvatu.
Uspostavi li se u ranom djetinjstvu jasna oštrina vida i pravilna suradnja oba oka - takvo se stanje održava tijekom cijeloga života.

Autorica: Dr. Vesna Augustinović, mr.sc. specijalist oftalmolog, ravnateljica Očne poliklinike "Salmoiraghi&Vigano", Zagreb, Rijeka, Split, Sisak