Klimatske promjene prijete zdravlju

Najnoviji izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije je zastrašujući
Klimatske promjene prijete zdravlju
  • Sviđa mi se
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) redovito izvještava, daje mišljenja i smjernice o globalnim pitanjima zdravlja, a najnoviji izvještaj odnosi se na klimatske promjene i njihov utjecaj na zdravlje ljudi. Na našem planetu se, bez sumnje, događaju klimatske promijene. 
U posljednjih sto trideset godina zabilježen je porast prosječne temperature zraka za 0,85 °C, što je prouzročilo topljenje ledenog pokrova i porast razine oceana te snažne i nagle promjene vremena.

U Hrvatskoj smo, prema izvješću Državnog hidrometeorološkog zavoda, također suočeni s klimatskim promjenama. Evidentiran je porast prosječne temperature zraka i smanjena količina oborina u posljednjih dvadeset i pet godina. Ako i mislimo da je manje od 1 °C neprimjetno, sigurno primjećujemo promjene u okolišu: u unutrašnjosti nema više "pravog" snijega zimi, ljeta nam se čine duljima i toplijima, kao da nema više proljeća i jeseni, pušu snažniji vjetrovi, oluje su češće...

Zasad je općenito prihvaćeno stajalište da je čovjekov utjecaj razlog klimatskih promjena - industrijalizacija potaknuta gorenjem fosilnih goriva i masovna proizvodnja hrane, pri čemu se troše enormne količine vode te ispuštaju goleme količine stakleničkih plinova, što vodi do povećanog zagrijavanja Zemlje. Postoje i neka druga razmišljanja o uzrocima klimatskih promjena. Neki znanstvenici smatraju da je zagrijavanje posljedica normalnoga geološkog procesa i ulaska u novo ledeno doba, a neki povezuju redovite cikluse pojava i odsutnosti Sunčevih pjega s utjecajem na klimu našeg planeta. Ako se kasnije i pokaže da čovjekov utjecaj nije jedini presudan, sigurno je da su promjene koje su nastale modernim načinom života ubrzale proces koji je ugrozio zdravlje svih nas, kao i biljnog i životinjskog svijeta.

Prema izvješću SZO-a, klimatske promjene utječu na okolišne i socijalne uvjete za zdravlje, prije svega na čist zrak, čistu pitku vodu i dostatne količine zdrave hrane. Procjenjuje se da će od 2030. do 2050. godine godišnja smrtnost stanovništva porasti za 250.000 umrlih zbog pothranjenosti, malarije, proljeva i toplinskog stresa. Porast će i troškovi liječenja za otprilike dvije do četiri milijarde dolara godišnje, što će u većini siromašnih zemalja dovesti do još lošije zdravstvene zaštite. Ekstremne temperature zraka povećavaju smrtnost od kardiovaskularnih bolesti, posebno kod starijih osoba. Visoke temperature izravno utječu na porast količine plinova koji onečišćuju zrak i time uzrokuju povećanje respiratornih bolesti. Osim toga, uzrokuju i veću količinu peludi u zraku pa su učestalije respiratorne alergije i astma. Naravno, tome treba pridodati i opće loše stanje organizma pri povišenim temperaturama zraka: pojačan umor, iscrpljenost, moguću dehidraciju, loše raspoloženje, nesanicu, a posljedica su slabije psihofizičke sposobnosti ljudi, pad imuniteta i podložnost bolestima.

Spomenimo i to da se u cijelom svijetu, pa i kod nas, mijenja raspored i količina oborina - Zemlja postaje suša s razdobljima ekstremnih količina padalina, što se izravno odražava na rezerve pitke vode. Suša ih smanjuje, a poplave znatno onečišćuju. To će dovesti do još većih zdravstvenih problema zbog lošijih higijenskih uvjeta. Već sada u sušnim krajevima godišnje umire više od pola milijuna djece do pete godine zbog proljeva prouzročenih nečistom vodom. Poplave, osim što zagađuju pitku vodu, znatno povećavaju pojave zaraznih bolesti koje se prenose vodom. Utjecaj tih promjena je presudan i za poljoprivredu jer dovodi do smanjene proizvodnje hrane u siromašnim krajevima te već sada, zbog pothranjenosti i gladi, godišnje umire tri milijuna ljudi.

Iako u Hrvatskoj još nisu raširene zarazne bolesti prouzročene promjenom klime, u drugim dijelovima svijeta već su zabilježene. Prije svega se to odnosi na povećanje infekcija čiji su prijenosnici insekti, prvenstveno malarije koja godišnje usmrćuje gotovo pola milijuna ljudi, a širi se i na dijelove gdje dosad nije bila prisutna, ili nedavna pojava puževa u Kini koji prenose nametnika šistosomijaze.

Prirodne katastrofe kao posljedica vremenskih (ne)prilika oduvijek su bile prisutne, no nakon 1960. godine njihova se učestalost utrostručila te godišnje uzrokuju više od 60.000 smrtnih slučajeva.

SZO naglašava kako razmjeri utjecaja klimatskih promjena neće ravnomjerno zahvatiti stanovništvo nego će više stradati stanovnici otoka i priobalja, velikih gradova te planinskog i polarnog područja, a siromašni krajevi pretrpjet će katastrofalne posljedice. Sve će vjerojatno rezultirati većim seobama stanovništva koje će dovesti do još većih zdravstvenih problema, pojave novih zaraznih bolesti i znatnijeg narušavanja mentalnog zdravlja.


Autorica članka: Aleksandra Grundler Bencarić, mag. pharm.





    



ANKETA

Uzimate li dodatke prehrani za jačanje imuniteta?