Velik broj svakodnevnih razgovora vrti se oko bolnih stanja - akutnih i kroničnih bolesti, bolova vezanih za suvremeni način življenja i bolova izazvanih tragedijama, psihičkim ili fizičkim traumama, smrti i sl. Bol je postala brand koji generira ogromne svote novca, problem na kojem se lome politička koplja (sjetimo se samo problema oko organizacije i financiranja sustava javne zdravstvene skrbi u različitim zemljama), kamen spoticanja u međuljudskim odnosima koji izaziva sukobe i sredstvo kojim se podčinjava druge. Sustav koji je nastao oko tog branda sam po sebi nije zdrav sustav - to je bolesnički sustav kojim je zahvaćen sve veći broj ljudi.
Bol može biti fizičke, emocionalne i psihičke prirode. Fizička se bol može manifestirati kao oštra, tupa, duboka i površinska; ona može biti pulsirajuća ili lokalizirana. Fizička bol može izazvati psihičku i emocionalnu bol, a analogno tome, psihička bol može izazvati onu fizičku ili emocionalnu. Bol je, koliko god to apsurdno zvučalo, osjećaj koji spaja ljude i približava ih jedne drugima. Bol budi suosjećanje, razumijevanje i poštovanje, kao što može izazvati i negativne emocije poput straha i odbojnosti. Bol je osjet koji nam je osigurao egzistenciju i opstanak, baš kao i osjeti sluha, njuha, vida i opipa; no, niti jedno od navedenih osjetila u tijelu ne može nadmašiti bol, s obzirom na to koliki izazov ona predstavlja sa znanstveno-istraživačkog, ekonomskog, emotivnog, socijalnog i bilo kojeg drugog aspekta.
U današnjim razvijenim zapadnim društvima bol se shvaća isključivo kao nešto negativno, međutim, na vaše iznenađenje ona ima i svoje pozitivne karakteristike. Bol nas upozorava, štiti i spašava; ima funkciju alarma u organizmu. Zamislite, primjera radi, kakav bi bio život u kojem ne bismo mogli osjetiti baš nikakvu bol. Bio bi to pravi užas! Tako biste se naslonili na užarenu pećnicu, ne osjećajući bol koja bi nas trebala upozoriti na potencijalnu opasnost. Reagirali biste tek nakon što biste osjetili neugodan miris spaljenih bjelančevina - dakle, prekasno. Također, pokušajte zamisliti da radite motornom pilom i da ne osjetite da ste se ozlijedili ... ne želim ići u detalje, već shvaćate. Bol je neurološki integriran senzorni sustav koji nam je omogućio da preživimo. Stoga se iz medicinske perspektive bol može pojmiti i kao nešto dobro i kao nešto loše. To, naravno, ovisi i o gledištu, osobnim uvjerenjima i iskustvima pojedinca.
Jedan od mogućih pristupa uklanjanja boli jest ustaljeni i svima nam poznati alopatski pristup. To je model na kojem se temelji farmaceutska industrija, izgrađen na simptomatologiji i načelu prema kojem se izvana utječe na simptome bolesti.
S druge pak strane, postoji holistički pristup liječenju koji se bazira na prirodnim načelima. Prema holističkom sustavu, ako znamo, shvaćamo i prihvaćamo da je bolest ili neko bolno stanje rezultat poremećene homeostaze, logično je da učinimo sve što je moguće kako bismo tijelo vratili u balans koji nam osigurava zdravlje. Današnja se medicina temelji na alopatskom modelu. Na primjer, bole vas leđa, uzet ćete analgetik i bol će prestati. Nedostatak alopatskog modela jest to što je mehanistički. On je fokusiran na bol i prema tom se načelu poduzima sve kako bi se bol smanjila, eliminirala ili zamaskirala, dok suprotno tomu, holistički model liječenja prepoznaje i uključuje i druge komponente koje sačinjavaju zdravlje, a to su ona psihička, emocionalna, edukativna i, naravno, fizička. Iz tog se pristupa iznjedrila i kiropraktika.
Kiropraktika je znanost, umjetnost i filozofija koja se bavi odnosom između strukture i funkcije tijela te kako taj odnos utječe na zdravlje. Kiropraktika otkriva i korigira lokomotorne disfunkcije u organizmu. Bilo koja neotkrivena disfunkcija u tijelu u kiropraktici se smatra potencijalno opasnom po zdravlje. Kada je kralježnica u pitanju, bolna stanja vezano uz nju u najvećem broju slučajeva izazivaju simptome s kojima se kiropraktičari kao stručnjaci svakodnevno susrećemo u praksi. Bolna leđa su stanje u kojem je disfunkcija postala iritantna do te mjere da je tijelo više ne može samostalno eliminirati vlastitim obrambenim mehanizmima. Uloga kiropraktike jest otkrivanje takvih disfunkcija, njihovo ispravljanje pomoću korektivnih manipulativnih tehnika i vraćanje kralježaka u normalno stanje čime se neposredno utječe na bol. Bol se smanjuje sukladno tome kako se kralježnica vraća u funkciju.
Kiropraktika je vrlo učinkovita, sigurna i financijski isplativa, ne samo kao terapija kod bolnih sindroma ili stanja, već i kao preventivno djelovanje na kralježnicu i ekstremitete korekcijom subluksiranih segmenata. Ukoliko netko krivo sjedi, to će zasigurno utjecati na njegovu kralježnicu, no neće ga odmah zaboljeti. Važno je pravodobno intervenirati i promijeniti loše navike. Vaš doktor kiropraktike ne samo da će pozitivno utjecati na vašu kralježnicu, već će vas i educirati o mogućim štetnim navikama i načinima kako da ih ispravite i zamijenite pozitivnima. Obzirom da kralježnica štiti leđnu moždinu iz koje se granaju živci i da je kralježnica nosivi stup organizma, shvatljivo je koliko je važno imati zdravu i funkcionalnu kralježnicu.
Nažalost, činjenica je da u Hrvatskoj ne postoji stroga zakonska regulativa i kiropraktika se još uvijek smatra alternativnom, a i njome se mogu baviti i needucirane osobe. Međutim, kiropraktika je znanost koja se uči tijekom šestogodišnjeg studija i usavršava godinama, pa je važno da se za pomoć i savjetovanje obratite educiranom stručnjaku s diplomom doktora kiropraktike.
Michael Šantek, dr. kiropraktike
Kiromax, Centar za kiropraktiku
Srebrnjak 18, Zagreb
tel. 01-2431-116
www.kiropraktika.com