Kako mozak održati aktivnim

Tijelo održavamo zdravom pravilnom prehranom i tjelovježbom, no što je s mozgom?
Kako mozak održati aktivnim
  • Sviđa mi se
Veći pad intelektualnih sposobnosti najčešće se događa u starijoj životnoj dobi kao normalan dio procesa starenja, no može biti povezan s određenim bolestima ili ozbiljnom traumom glave. Slabljenje intelektualnih sposobnosti može se javiti u bilo kojem razdoblju života, pogotovo ako osoba "ne koristi" dovoljno mozak jer je, naime, i njemu potrebna vježba.
Zaista vrijedi stara poslovica: „U zdravom tijelu, zdrav duh“ - pravilna prehrana i redovita tjelesna aktivnost održavaju zdravim cijelo tijelo, pa i mozak.

Proučavanjem osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti, odnosno njihova stila života znanstvenici su došli do određenih spoznaja o tome što utječe na kasniji početak i sporiji razvoj bolesti, a time i do spoznaja što i kako utječe na dulje dobro stanje moždane aktivnosti zdravih osoba. Kada govorimo o pravilnoj prehrani za mozak, ona sasvim sigurno uključuje pravilnu, uravnoteženu prehranu pod kojom danas podrazumijevamo povećani unos povrća i voća, ribe, cjelovitih žitarica i vode, smanjen unos crvenog mesa, trans masti i šećera te vrlo ograničenu konzumaciju alkohola.

No mozgu puno koriste i antioksidansi, posebno vitamini E i C. Naime, u mozgu se odvija vrlo snažna metabolička aktivnost, pri čemu se kao nusproizvodi javljaju slobodni radikali. Pojednostavljeno, slobodni radikali su molekule kisika s nesparenim elektronom koje su zbog toga kemijski vrlo reaktivne te oštećuju stanice, a prisutnost antioksidansa ih neutralizira. Iako organizam ima vlastite mehanizme za neutralizaciju slobodnih radikala, potrebna mu je dodatna pomoć, posebno u slučaju infekcije, neke upale ili u zagađenom okolišu. Vitamini E i C su ta dodatna pomoć za zaštitu od oksidativnog stresa i najbolje ih je unositi hranom. Najbolji izvori vitamina E (koji je topiv u mastima) su biljna ulja, oraščići, posebno bademi, te ostale sjemenke poput suncokretovih. Umjeren sadržaj nalazi se u zrnima žitarica, žumanjku jajeta te u nekom voću poput avokada, jabuke i dinje. Vitamin C nalazi se u citrusnom i bobičastom voću, kiviju, paprici, brokuli, cvjetači te zimskom kiselom kupusu. Čini se da i omega-3 masne kiseline znatno pridonose zdravlju mozga, a nalaze se u plavoj ribi, orašastim plodovima i lanenim sjemenkama. Često se preporučuju i napici poput zelenog čaja i kave.

Ima određenih dokaza da zeleni čaj da zaista djeluje na zdravlje mozga jer sadrži potrebne antioksidanse, odnosno polifenole i tein. Znanstvenici su u nekoliko studija pokazali da njegov ekstrakt pojačava cirkulaciju u dijelu mozga zaduženom za kognitivne funkcije te poboljšava dugotrajno pamćenje i razumijevanje, no ne djeluje na izvedbu zadataka. Preporuke o konzumaciji kave mijenjale su se tijekom povijesti te je u jednom razdoblju ona bila nepoželjna, a u novije se vrijeme ponovno preporučuje. Bez sumnje je dokazano da utječe na naš mozak, što će najbolje posvjedočiti svi noćni radnici, učenici i studenti. Kava sadrži niz aktivnih kemijskih spojeva, među kojima je najvažniji kofein, stimulans koji djeluje na veće oslobađanje neurotransmitora u mozgu, i to noradrenalina, dopamina i manjim djelom serotonina. Tako kava povećava budnost, brzinu reakcije, pažnju i sposobnost pamćenja. No pri unosu kofeina važna je doza jer se može prekoračiti i prouzročiti nuspojave. Otkako se češće govori o kavi kao vrlo zdravom napitku, posebno se ističu umjerena konzumacija te izbor kavinih zrna od kojih se pravi napitak, a postoje i preporuke za konzumaciju zrna zelene (nepržene) kave te, naravno, one iz ekološkog uzgoja.
Prehrana za zdravlje mozga često se kolokvijalno naziva MIND, od engleskog naziva za um, no ona zapravo uključuje već priznate mediteransku i DASH dijetu uz veći unos oraščića i bobičastog voća.

Osim pravilne prehrane, mozgu je potrebna i vježba, odnosno redovita aktivnost. Tjelovježba povećava aktivnost mozga, no postoje i vježbe za mozak. Za početak je važna meditacija ili neki drugi način oslobađanja od stresa kako bi se mozak oporavio od teških misli i pritiska svakodnevnih obaveza. Za opuštanje se preporučuje i neki oblik umjetnosti – čitanje ili pisanje, slušanje glazbe ili neka od slikarskih tehnika. Vježbe za mozak uključuju rješavanje zagonetki, slaganje puzzli, rješavanje križaljki ili sudokua te sličnih mozgalica i, bez obzira na godine, učenje neke nove vještine ili stranog jezika. Mnogi preporučuju i videoigrice prilagođene dobi, posebno one u kojima se pobjeđuje rješavanjem zagonetki. Naposljetku, čini se da je za zdravlje, odnosno dugotrajnu aktivnost mozga presudan i socijalni čimbenik, odnosno održavanje skladnih obiteljskih veza, druženje s prijateljima i izlasci dokle god to tijelo dopušta.

Autorica članka: Aleksandra Grundler Bencarić, mag. pharm.





    



ANKETA

Uzimate li dodatke prehrani za jačanje imuniteta?