Kako izbjeći zasjedu krpelja

Za razliku od komaraca, krpelji ne traže aktivno svoju „žrtvu“ nego čekaju da na nju prijeđu s vlati trave, grane ili lista. No krpelji su također prijenosnici raznih bolesti
Kako izbjeći zasjedu krpelja
  • Sviđa mi se
Krpelji su male životinje koje su prije svega nametnici životinja, a iznimno čovjeka. U Hrvatskoj je najrasprostranjeniji i na čovjeka se najčešće prihvaća tzv. šumski krpelj (Ixodes ricinus), koji može biti prenosilac mnogih bolesti, npr. Lajamske borelioze, krpeljnog meningoencefalitisa i erlihioze. Krpelji se nastanjuju u šumama i proplancima te osobe koje poslovno ili rekreativno borave u prirodi trebaju biti posebno oprezne.
Krpeljni meningoencefalitis je virusna bolest koja se na čovjeka može prenijeti ubodom zaraženog krpelja. Rasprostranjena je širom Europe i Azije te ga po tome dijelimo na dva tipa – azijski tip, koji dovodi do težih simptoma, i europski tip koji ima puno blaži oblik.

Uzročnik krpeljnog meningoencefalitisa je virus iz roda Flavivirusa. Krpelji se zaraze pri hranjenju na šumskim životinjama, a zarazu svojim ubodom mogu prenijeti i na čovjeka. Svoju žrtvu ne traže aktivno, kao, primjerice, komarci, nego na vlatima trave, granama i listovima grmlja čekaju prolazak domaćina - životinje ili čovjeka. Sezona njihove najveće brojnosti je u proljeće i rano ljeto, a mogu se susresti i u ranu jesen.

Prirodna žarišta u Hrvatskoj su gorske i nizinske listopadne šume između rijeka Save i Drave, na području Koprivnice, u okolici Zagreba, Varaždina, Bjelovara, Našica pa sve do Vinkovaca. U posljednje vrijeme se i u Gorskom kotaru bilježe sporadični slučajevi, osobito u području doline Kupe, koja Gorski kotar dijeli od Slovenije. U našim je žarištima broj zaraženih krpelja 3 na 1000, a godišnje se u Hrvatskoj registrira 20 – 50 oboljelih od krpeljnog meningoencefalitisa.

Faze bolesti i simptomi

Krpeljni meningoencefalitis razvija se u dvije faze. Nakon razdoblja od tjedan do dva bez simptoma, počinje prva faza bolesti slična gripi. Traje oko tjedan dana, a očituje se povišenom temperaturom, glavoboljom, umorom, klonulošću i bolovima u mišićima.

Kod manjeg broja bolesnika bolest napreduje u drugu fazu s ponovnim porastom temperature i znakovima zahvaćenosti živčanog sustava: upalom moždanih ovojnica (jaka glavobolja, kočenje vrata, mučnina, povraćanje), a može doći i do upale mozga s poremećajem svijesti, pospanošću, oštećenjima i paralizom živaca, tremorom.
Kod najvećeg broja bolesnika bolest ima blagi tijek. Samo se u rijetkim slučajevima javljaju teži oblici s paralizom mišića ramenog pojasa, ruku i disanja. Liječenje je simptomatsko i provodi se u bolnici.

Prevencija i savjeti za zaštitu

  1. Obucite prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi: dugi rukavi i nogavice hlača uvučene u čarape, zatvorene cipele. Izbjegavajte odjeću tamnih boja i materijale s dlačicama poput vune i flanela.
  2. Hodajte obilježenim stazama, izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu, odlaganje odjevnih predmeta na grmlje.
  3. Primijenite repelente na gole i izloženije dijelove tijela te eventualno na odjeću. Repelenti djeluju nekoliko sati, ovisno o znojenju kože, a mogu se nanijeti i na odjeću. Treba ih koristiti prema uputi proizvođača.
  4. Svaka dva do tri sata tijekom boravka u prirodi i nakon povratka kući, pregledajte imate li na koži ili odjeći krpelja kako biste ga što prije odstranili. Za to obično ima dovoljno vremena jer krpelj, nakon što dospije na domaćina, dosta dugo (i više sati) “šeta” tražeći pogodno mjesto za ubod. Pri pregledu tijela posebno obratite pozornost na područja s nježnijom kožom (iza uha, zatiljak, vrat, prepone, ispod pazuha…). Kod djece će se često naći na glavi.
  5. Otuširajte se nakon povratku iz prirode.

Postupak odstranjivanja krpelja

Krpelja je važno ukloniti što prije. Rizik od infekcije je veći što je krpelj dulje pričvršćen. Lakše ga je odstraniti u prvih nekoliko sati nakon uboda.
  1. Ako se krpelj pričvrstio, odmah ga izvadite pincetom. Najprije operite ruke, a pincetu prebrišite antiseptikom. Zahvatite krpelja što bliže glavici, uz kožu i laganim povlačenjem izvucite bez suvišnih manipulacija. Nemojte krpelja ničim premazivati – kremom, uljem, alkoholom, lakom za nokte, petrolejem i slično ili “paliti” plamenom i ne povlačite naglo, ne stišćite i ne gnječite jer time uzrokujete njegovo grčenje i pojačano izlučivanje veće količine uzročnika bolesti u tijelo.
  2. Nakon odstranjivanja krpelja preporučljivo je mjesto uboda dezinficirati – premazati antiseptikom.
  3. Izvađenog krpelja po mogućnosti odložite u kutijicu ili vrećicu i bacite u smeće.
  4. Informirajte se kod liječnika o bolestima koje mogu prenositi krpelji i načinima zaštite. Javite se liječniku ako uočite simptome ili ako crvenilo i ranica na mjestu uboda ne prođu nakon tri dana.
  5. Ako nikako ne možete izvaditi krpelja, javite se liječniku.

Cijepljenje

Od krpeljnog meningoencefalitisa moguće se zaštititi cijepljenjem. Cijepljenje se provodi u tri doze, druga doza se daje 1 - 3 mjeseca nakon prve, a treća 9 - 12 mjeseci nakon druge. Kako bi se održala razina zaštite, potrebno je docjepljivanje svakih tri do pet godina. Ne cijepi se nakon ugriza krpelja nego prije planiranog boravka u prirodi. Da bi se postigla zaštita prije sezonske aktivnosti krpelja, preporučuje se cijepljenje započeti u zimskim mjesecima.

Cijepljenje se osobito preporučuje osobama koje profesionalno ili rekreativno borave u prirodi, npr. šumskim radnicima, vojnicima, izletnicima, kamperima, planinarima, lovcima i turistima.


Autorice članka: Maja Ilić, dr. med., specijalizantica epidemiologije
                             Iva Pem Novosel, dr. med. specijalist epidemiologije
                             Hrvatski zavod za javno zdravstvo
                             Referentni centar za epidemiologiju Ministarstva zdravstva





    



ANKETA

Koristite li redovito tijekom toplih mjeseci pri odlasku u prirodu sredstva za zaštitu od insekata (repelente)?