2.8.2010.
Kad mučnina zagorčava putovanje
Ljeto je vrijeme kada često putujemo, od čega djelomično zazire velik broj ljudi zbog moguće pojave bolesti putovanja.
Bolest putovanja, bolest kretanja, morska bolest ili kinetoza podrazumijeva poremećaj koji nastaje zbog brzoga kretanja prijevoznog sredstva u raznim smjerovima, tijekom ubrzavanja i naglog kočenja ili zbog promjene visine. Tegobe se pojavljuju gotovo u svim prijevoznim sredstvima, ali najčešće tijekom vožnje brodom, avionom, autobusom pa i autom, dok su rijetke u vlaku. Osim za vrijeme putovanja, zbog naizmjeničnih pokreta ubrzavanja i kočenja, tegobe se mogu pojaviti u vožnji u zabavnim parkovima, kao i tijekom igradnja računalnih igara. Kinetoza se, paradoksalno, može pojaviti i nakon prestanka kretanja, što se događa nakon višednevnog boravka na brodu. Naime, organizam se prilagodio kretanju pa prestanak kretanja izaziva pojavu simptoma. Ljudski je sustav ravnoteže građen od više podsustava koji, kada pravilno i sinkronizirano djeluju, osiguravaju ravnotežu i osjećaj ravnoteže bez obzira na položaj u kojem se tijelo nalazi. Osjećaj ravnoteže ovisi o informacijama koje mozgu šalju oči, unutrašnje uho i receptori u mišićima i zglobovima. Osobito su važni oni smješteni u vratu i nogama. Dio unutrašnjeg uha koji je odgovoran za ravnotežu naziva se vestibularni sustav. Građen je od koštanih kanala i komora ispunjenih tekućinom, endolimfom, a oko njih nalazi se tekućina koja se naziva perilimfa. Za ravnotežu su odgovorna tri semicirkularna kanala, a svaki je postavljen u drugoj prostornoj ravnini. Pomicanjem glave pomiče se tekućina unutar kanala, što podražuje receptore u dijelu unutrašnjeg uha koji se naziva kupula, a informacije iz receprota oba unutrašnja uha odlaze u mozak. Kada dođe do disfunkcije vestibularnog sustava ili do nekoordinacije u djelovanju njegovih podsustava, pojavljuju se simptomi. Ako osoba miruje u automobilu i gleda kroz prozor objekte u blizini, vid odašilje pogrešnu informaciju da se sama osoba miče, dok vestibularni sustav nema takvih informacija. Zbog toga se stvara konfuzija između podsustava jer mozak nije u mogućnosti normalno procesuirati informacije te nastaje osjećaj slabosti, vrtoglavica i mučnina. Suprotno tome, mučnina u zrakoplovu ili brodu nastaje jer vid ne registrira pomake, dok ih centar za ravnotežu u uhu registrira. Ultrazvučno istraživanje krvnih žila mozga za vrijeme kinetoza pokazalo je da je protok kroz krvne žile mozga smanjen. To objašnjava zašto se simptomi bolesti pogoršavaju konzumiranjem kave ili pušenjem cigareta, pod stresom ili u napetosti, odnosno u stanjima koja smanjuju moždanu cirkulaciju, a tako i cirkulaciju u unutrašnjem uhu. Simptomi kinetoza su dobro poznati. U većine je ljudi prisutna mučnina, nagon na povraćanje i povraćanje. Tegobe mogu nastati naglo ili se pak prvo pojavljuje osjećaj nelagode, hladan znoj, za kojima slijede pad tlaka, mučnina i povraćanje. Kinetoze se pojavljuju kod određenog broja osjetljivih ljudi. Češće u žena, starijih osoba i djece do 12 godina, s iznimkom male djece do dvije godine koja vrlo rijetko reagiraju na kretanje. Pokazalo se da su osobe koje pate od migrene podložnije nastanku kinetoza, osobito onih izazvanih vidnim podražajima (vožnja u automobilu ili autobusu, igranje računalnih igara, gledanje filmova na širokom ekranu). Osobe koje su sklone bolesti kratanja trebaju prije puta poduzeti određene mjere kako bi izbjegle tegobe. U sredstvima javnog prijevoza treba pokušati zauzeti mjesta gdje je pomicanje najmanje: u brodu je to kabina u sredini broda, u avionu sjedalo također u sredini ili u predjelu prednjeg ruba krila, u vlaku mjesto pored prozora. U osobnom automobilu poželjno je da takva osoba vozi ili da sjedi na suvozačevu mjestu. Strah od nastanka mučnine povećava mogućnost nastanka tegoba. Tijekom vožnje treba se opustiti i gledati prema obzoru u daleki, statični objekt te glavu osloniti na naslonjač. Tijekom vožnje ne smije se čitati niti usredotočiti pogled na predmete unutar automobila. Jaki mirisi, poput dima cigarete, alkohola i jake hrane provociraju mučninu te ih je potrebno izbjegavati. Ako je moguće, treba se voziti u dobro zračenom i ne prezagrijanom prostoru. Preporučuje se ne jesti za vrijeme puta, a za vrijeme dugačkog putovanja konzumirati samo laganu hranu. Također nije dobro krenuti na put gladan, jer se tada tegobe pogoršavaju razvojem hipoglikemije. Mučninu smiruju suhi keksi, najbolje krekeri. Od lijekova se prije polaska na put mogu uzeti H1 antihistaminici čija je najpoznatija nuspojava pospanost. Većini ljudi koji se pasivno voze, to i odgovara, međutim, treba imati na umu da je tada pozornost smanjena, kao i sposobnost vožnje. Tablete se trebaju uzeti pola sata prije vožnje dok lijek u obliku žvakaće gume djeluje već nakon 10 minuta. Ako se pojavi jako povraćanje, treba koristiti čepiće. Dimenhidrinat, koji je sastavni dio određenog broja tih lijekova, ne smiju uzimati epileptičari, a difenhidramin astmatičari. Postoje i flasteri skopolomina koji se apliciraju na kožu iza uške nekoliko sati prije polaska na put, a učinak im traje do 72 sata. Te flastere ne smiju upotrebljavati oboljeli od astme, glaukoma i bolesnici s infekcijom urinarnog trakta. Ako već dođe do mučnine i učestalog povraćanja, treba se pobrinuti o unosu tekućine kako bi se spriječila iscrpljenost. Bolest putovanja obično prestaje prestankom kretanja, ali često se osoba i poslije osjeća loše. Pokazalo se da je organizam moguće istrenirati što češćim putovanjima jer mozak ima mogućnost učenja. Zato ako se određeni podražaj učestalo ponavlja, mozak ga počinje prihvaćati kao normalan. U ljudi s oštećenim vestibularnim sustavom upravo se uvježbavanjem određenih pokreta, koji su slični onima koji provociraju nastanak vrtoglavice i mučnine, mogu smanjiti tegobe.
Glas Slavonije, 02.08.2010., Ivana Rab Guljaš