I vegetarijanska prehrana mora biti uravnotežena

Znanstvenici više ne dvoje o blagotvornom učinku vegetarijanske prehrane na zdravlje, ali takav jelovnik treba pažljivo i znalački planirati
I vegetarijanska prehrana mora biti uravnotežena
  • Sviđa mi se
U današnje vrijeme prelazak na vegetarijansku prehranu više nije neobičan, a roditelji vegetarijanci često odlučuju na isti način hraniti i svoju djecu. Pa ipak, s obzirom na brojne prehrambene stilove, dobro je ponoviti što zapravo podrazumijeva vegetarijanska prehrana.
Riječ je o načinu prehrane iz koje su izdvojeni crveno meso i proizvodi od njega, meso peradi, riba, jaja i druge namirnice životinjskog podrijetla. Vegetarijanci se razlikuju s obzirom na hranu koju ne konzumiraju, a ne na motive zbog kojih su prešli na određeni način prehrane. Tako razlikujemo:
  • vegane - ne konzumiraju nijednu namirnicu životinjskog podrijetla, čak ni med, 
  • semivegetarijance - meso, ribu ili perad konzumiraju rjeđe od jednom tjedno, 
  • lakto-ovo vegetarijance - od hrane životinjskog podrijetla konzumiraju mlijeko, mliječne proizvode i jaja te 
  • pesco vegetarijance - uz mliječne proizvode konzumiraju ribu.

Povijest vegetarijanstva

Vegetarijanska faza obilježena je već u počecima ljudskog opstanka na Zemlji uživanjem u samoniklim biljkama, biljnim plodovima, voću, korijenju te plodovima grahorica bez ikakvih pomagala i posebnog uzgajanja. Do sredine 19. stoljeća vegetarijance se nazivalo pitagorejcima, a sam termin vegetarijanstvo prvi se put spominje u nazivu Vegetarijanskog društva Velike Britanije koje je osnovano 1847. godine.

Riječ vegetarijanstvo dolazi od latinskog vegetus – zdrav, krepak. Otkrićem fiziološke uloge vitamina i, kasnije, spoznajama o ulozi prehrambenih vlakana, vegetarijanstvo počinje biti općeprihvaćen princip pravilne prehrane. Znanstveni radovi objavljeni 90-ih godina prošlog stoljeća koji se bave vegetarijanskom prehranom više ne raspravljaju o tome osigurava li ona odgovarajuću količinu hranjivih tvari, to nije upitno, nego se promatra njezina uloga u mogućoj prevenciji kroničnih bolesti.

Blagodati za zdravlje

Koristi vegetarijanske prehrane su višestruke, a najčešće se spominju:
  • prevencija kroničnih bolesti koja se objašnjava nekonzumiranjem mesa - visoki unos crvenog mesa i procesuiranog mesa (više od oko 500 g tjedno) povećava rizik od dijabetesa tip 2, karcinoma debelog crijeva, prostate i dojke;
  • smanjenje razine LDL-kolesterola;
  • snižavanje krvnog tlaka;
  • utjecaj na smanjenje rizika od gojaznosti;
  • kontrola tjelesne mase;
  • razine organoklorovih spojeva u krvi, majčinu mlijeku i masnom tkivu niže su kod vegana nego omnivora (svejeda);
  • potencijal u liječenju atopijskog dermatitisa i psorijaze.
Često se postavlja pitanje mogu li se vegetarijanskom prehranom osigurati svi potrebni nutrijenti, odnosno hranjive tvari, a odgovor je relativno potvrdan. Smatra se da je pravilno isplanirana vegetarijanska prehrana odgovara svim ljudima za ljude u svim životnim fazama. No zbog specifičnosti odabira hrane, postoji nekoliko potencijalno deficitnih nutrijenata - bjelančevine (proteini), vitamin B12, vitamin D, kalcij, cink, željezo i riboflavin. Stoga, ako nema dovoljno tih nutrijenata, bilo bi ih potrebno dodavati kako bi se očuvalo zdravlje.

Pažljivo s bjelančevinama

Utvrđeno je da, s obzirom na kvalitetu, postoje razlike između biljnih i životinjskih bjelančevina. Jedan od bitnih nedostataka biljnih bjelančevina jest nedostatak najmanje jedne esencijalne aminokiseline. Da bi se postigla puna vrijednost biljnih bjelančevina, potrebno je znalački znati kombinirati bjelančevine (proteine) raznih biljaka kako bi se osigurale sve potrebne aminokiseline i u preporučenim količinama. Osobe koje se odluče na vegetarijansku prehranu zato moraju dobro poznavati zakonitosti pravilne prehrane.

Vegetarijanska prehrana jedan je od mogućih načina prehrane koji ima pozitivne učinke na organizam jer se prehrana temelji na puno voća, povrća, vlakana i malom unosu zasićenih masnih kiselina. No treba naglasiti da je neuravnotežena vegetarijanska prehrana jednako štetna kao i neuravnotežena prehrana osoba koje jedu sve.

Autorica članka: Sanja Jelušić, dipl. ing. preh. teh. - nutricionist
                             Centar za preventivnu medicinu,
                             Služba za javno zdravstvo
                             NZJZ „Dr. Andrija Štampar“





    



ANKETA

Uzimate li dodatke prehrani za jačanje imuniteta?