22.3.2010.
Hrvati u godinu dana popiju dvije milijarde tableta
Na tržištu unutar Teve nema milosti i za svaki se posao moramo izboriti u izuzetno oštroj konkurenciji.
Na tržištu unutar Teve nema milosti i za svaki se posao moramo izboriti u izuzetno oštroj konkurenciji. Ali Pliva je unutar Teve od početka u boljoj poziciji nego što će biti Hrvatska kada se suoči s nesmiljenom konkurencijom na tržištima Europske Unije. Za razliku od Plive koja je odavno izgradila svoj identitet, Hrvatska ga još traži i u toj potrazi razmaženim globalnim potrošačima i danas je još teško prepoznati što im mi kao zemlja možemo ponuditi, a što ne mogu dobiti od drugih, objašnjava Matko Bolanča, čelni čovjek Plive otkad je ona postala dio najveće globalne generičke korporacije - Teve, čije je sjedište u Tel Avivu u Izraelu, ali čija se mreža kroz 46 proizvodnih lokacija širi na više od sto globalnih tržišta. Pliva je odmah nakon akvizicije postala jedna od šest najboljih Tevinih proizvodnih lokacija i danas, unatoč relativno visokoj cijeni rada, na tržište izbacuje više gotovih proizvoda nego ikada prije. Sretni što su u kompaniji u kojemu smo se mi, srećom, našli u sklopu velike globalne kompanije. Pliva je i dalje velika proizvodna kompanija. Mi proizvodimo lijekove, i to radimo sve bolje i bolje. Danas smo u prilično dobroj poziciji koju bismo mogli usporediti s Hrvatskom i njezinim nastojanjem da ude u Europsku Uniju. I Hrvatska će u EU, poput Plive unutar Teve, u sklopu veće objedinjene grupacije imati određena prava i obaveze. Hrvatska će se manje baviti unutarnjim potrebama poput vojske ili policije, ali će zauzvrat ojačati izvozne potencijale. Suprotno nekim teorijama, mi ćemo unutar EU moći proizvoditi više sira i vrhnja i drugih, specifično naših proizvoda. Taj ciklus prolazi i Pliva, a vjerujem da ćemo i dalje u takvom slijedu događanja zadržati jednu od vodećih pozicija. Kako se danas osjećaju zaposleni kada ujutro idu na posao - idu li u Plivu ili u Tevu? Idu u Plivu koja je dio Teve koja je globalna kompanija. Ljudi i dalje imaju osjećaj pripadnosti domaćoj kompaniji, ali svjesni su da sudjeluju i u globalnim procesu. Nekada kada je Pliva bila samostalna, ali već je bila izašla na svjetska tržišta i imala globalnu strategiju koju je razvijala na konceptu svojeg lokalnog djelovanja, možda se intenzivnije osjećao mehanizam aktivnog sudjelovanja u globalnim procesima. Onda su se, prirodno, i sve strateške odluke donosile u Zagrebu. Danas, u sklopu Teve, mi u Zagrebu raspravljamo prije svega o lokalnoj strategiji i o smjerovima razvoja cijele kompanije unutar naše regije - jugoistočne Europe. Ali svatko tko je zaposlen u Plivi svjestan je da istovremeno radi i za domaće tržište i za sva ostala svjetska tržišta. Teva je heterogeni konglomerat vrlo različitih, globalno rasutih kompanija. Kako se upravlja takvom korporacijom? Teva je starija od 100 godina, ali veliku je ekspanziju doživjela u posljednja dva desetljeća. Rasla je paralelno s rastom globalnog generičkog tržišta i bila je jednim od pionira u toj industriji. Zbog veličine i koncepcije, kao i zbog snage financijske poluge koju je imala na raspolaganju, Teva je među prvima krenula i u velike međunarodne akvizicije. Posljednjih petnaestak godina kompanija je najaktivniji sudionik u konsolidaciji globalnog farmaceutskog tržišta. To radi izuzetno dobro. Što to točno znači? Znači da kupuje generičke kompanije koje su joj bliske po proizvodnim koncepcijama i na taj način bubri znatno snažnije, a istovremeno, grupirajući ih, neutralizira troškove. S takvim odnosom prema troškovima kompanija može rasti kudikamo brže nego što bi joj to dopuštao uobičajeni organski rast utemeljen na klasičnim poslovnim modelima. Sve to radi s vrlo jasnom i neskrivenom ambicijom da bude i ostane najvećom i najjačom generičkom kompanijom na svijetu. O Tevi i njezinoj iznimno uspješno provedenoj globalnoj strategiji danas se predaje na poslijediplomskim studijima na Harvardu i drugim najvećim sveučilištima. Teva se danas vodi u skladu s konceptom kompanije majke čije su kćeri poprimile njezin karakter dok istovremeno, zajedno s majkom, ispred sebe ima stotinu otvorenih tržišta. Kompanija je globalni nositelj klasterskog konsolidiranja. Uprava je istovremeno svjesna da lokalne specifičnosti pojedinih tržišta ne treba opterećivati globalnim konceptom. Svaka od kompanija u grupi ima autonomiju u donošenju odluka koje se tiču njezina lokalnog i regionalnog tržišta, uz snažnu podršku matične kuće koja joj stoji na raspolaganju sa znanjem i svim svojim globalnim tržišnim potencijalima. Pliva je prije imala vlastitih tridesetak tržišta na kojima smo se stalno iznova mučili s marketingom i zadržavanjem svojih pozicija. Teva nam je otvorila vrata 100 i više tržišta. Prevedeno na jezik naših proizvoda to znači tržište za 60 milijardi tableta. Logika je: proizvedite koliko možete proizvesti po konkurentnim uvjetima. To je golemo interno tržište na kojemu mi moramo biti jako dobri i jako učinkoviti, ali tada nam je i prodaja osigurana. Koliko se konkurentnost Plive u odnosu na druge kompanije unutar Teve može usporediti s konkurentnošću Hrvatske s obzirom na druge zemlje EU? Pliva je tu u znatno boljoj poziciji od Hrvatske. Hrvatska se još nije izborila za poseban, prepoznadjiv profil unutar EU. Jesmo li mi europska Florida ili prepoznadjiva točka zdrave i čiste prehrambene industrije? Ne, jer se nikada nismo uspjeli nametnuti da to budemo. Istovremeno, Pliva dijeli tržište sa 40 Tevinih proizvodnih lokacija, ali već na samom početku ušli smo u krug od šest specijalnih i specifičnih lokacija o kojima se vodi posebna briga i za koje su predviđena posebna ulaganja. U startu smo ušli u sam vrh kvalitete. A treba znati i da se neke od njihovih proizvodnih lokacija zatvaraju i proizvodnja se seli u kvalitetnije i konkurentnije pogone. Dio toga stiže i nama. Zašto kada u Hrvatskoj rad nije jeftiniji nego u Poljskoj ili u Mađarskoj? Radna snaga sigurno nije jeftinija, ali naš pogon je jedan od najboljih, a istovremeno smo i procesno jako dobro organizirani. Teva nam je uz to donijela nova znanja i upravljačke alate, što smo objeručke prihvatili. Uspjeli smo im dokazati da po kategorizaciji kvalitete i cijenama možemo biti al pari njihovim najboljim sustavima. Oni su to prepoznali i dali su nam prvo proizvodnju dodatne milijarde tableta. Vidjeli su da i to možemo i do kraja ove godine mi ćemo biti u kategoriji proizvođača koji je spreman godišnje izbaciti četiri milijarde tableta. Što to znači u usporedbi s drugima? Cijelo hrvatsko tržište troši godišnje oko dvije milijarde tableta. Mi proizvodimo dvostruko više. Naš udio je oko 24 posto domaćeg tržišta u broju kutija. Ostalo ide u izvoz. Oko 40 posto u Ameriku, 30-ak posto u Rusiju i na ostatak europskog tržišta. Cilj nam je podići granicu proizvodnje na šest milijardi tableta godišnje. Istovremeno, naše su plaće veće nego u Mađarskoj i Poljskoj, ali mi pogone u tim zemljama tučemo učinkovitošću. To je uspješan recept za Plivu u Tevi, ali jednako tako to je jedini recept koji Hrvatskoj i njezinim kompanijama jamči uspješan posao u sklopu EU. Krakovska Polfa još uvijek je Plivina. Postoji li i tu borba za tržište? Tučemo se apsolutno sa svima. Tu nema milosti. Korporacija kao što je Teva ima snažno unutarnje tržište s jasno određenim, sto posto mjerljivim parametrima i unutar tih okvira prolaze samo oni koji uspijevaju biti najkonkurentniji. Istovremeno, budući da je riječ o tržištu unutar korporacije, na njemu nema skrivenih igara. Koliko je Teva donijela Plivi organizacijskih sposobnosti i znanja pomoću kojih se postiže visoka produktivnost? Primili smo, bez sumnje, dio znanja i iskustva koje je kompanija naslijedila iz stogodišnje prošlosti. Ali s Tevom je stigla i velika autonomija. Oni će objasniti sve, uložit će i novac ako treba, ali na nama je da organiziramo posao na svom terenu i da u njemu budemo uspješni. Velika većina odluka, pa i onih strateških za kompaniju, temelji se na lokalnoj inicijativi. Mi ćemo od njih dobiti svo znanje ovoga svijeta, ako ga zatražimo, ali mi smo ti koji moramo motivirati svoje okruženje i strateški i operativno. Na taj je način Uprava dobila daleko veću dozu volje i ambicije jer se svi osjećaju odgovornima, ali svi imaju i osjećaj da sudjeluju u zajedničkom uspjehu. Jako se cijeni znanje iz naših prijašnjih korporativnih života. Često se o tome razgovara na zajedničkim sastancima jer Teva se također zasniva na matrici koja uči bez prestanka. Sva naša iskustva, bilo da je riječ o pravnim poslovima, patentima ili financijama, sve su to znanja potencijalno negdje primjenjiva i zato se upijaju. Koliko Pliva danas ima prostora za razvijanje vlastitih novih projekata? Kompanija je otvorena za nove koncepte. Inicirali smo razvoj generičkog lijeka u području onkologije i vjerujemo da će taj projekt kod nas zaživjeti već u listopadu, a kasnije da ćemo s njim izaći i na ostala tržišta. Hrvatska je za to pogodnija od ostalih zemalja zbog povoljnije patentne situacije pa smo i tu u povoljnom položaju u usporedbi s drugima. Riječ je o vrlo kvalitetnom i uspješnom lijeku čiji je originator napravio odličan posao. S druge strane, treba znati i to da je cijela industrija kemijskih lijekova dosegla svoj vrhunac prije nekoliko godina i da je u posljednje vrijeme vrlo malo kompanija izašlo na tržište s nekim novim lijekom. Biznisi nekada vrlo različitih kompanija sve se više preklapaju. Je li za Plivu završen proces otpuštanja viška zaposlenih? To je bio neugodan dio priče o promjeni vlasništva i prelasku Plive iz Barra u Tevu, ali da, to je sada gotovo i kompanija će živjeti s postojećim brojem zaposlenih. Ona jest živi organizam i uvijek će biti određena fluktuacija zaposlenih, outsourcinga određenih poslova koji nisu dio osnovnog biznisa, ali ne planiramo velike valove otpuštanja. Pretpostavljam da ćemo, u trenutku kada povećamo opseg proizvodnje, krenuti i u veće investicijske zahvate koji će sa sobom nositi i nova radna mjesta. To će se vjerojatno dogoditi u sljedećem jednogodišnjem razdoblju. Koliki je udio Plive u hrvatskom BDP-u? Iz Plive godišnje oko 300 milijuna kuna odlazi u proračun samo putem doprinosa naših zaposlenih za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Istovremeno je naš godišnji biznis s državom vrijedan približno 500 milijuna kuna. Godišnje na hrvatskom tržištu kupujemo razne robe u vrijednosti od milijardu kuna. Imamo tisuću domaćih dobavljača od kojih svaki zapošljava još niz svojih dobavljača. Mislim da se samo na račun našeg biznisa vrti između četiri i pet milijardi hrvatskog BDP-a. To nije mala brojka na ukupno 300 milijardi BDP-a.
Jutarnji list, 20.03.2010., Viktor Vresnik