Farmaceutsko onečišćenje planeta

Rizik onečišćenja u farmaceutskoj industriji još nije dostatno evidentiran
Farmaceutsko onečišćenje planeta
  • Sviđa mi se
U travnju je u cijelom svijetu obilježen Dan planeta Zemlje. U Hrvatskoj su toga dana aktivisti i građani sudjelovali u brojnim akcijama čišćenja okoliša kako bi se ukazalo na potrebu bolje zaštite prirode radi zaštite ekosustava, odnosno biljnih i životinjskih vrsta, ali i zaštite zdravlja stanovništva.  No što je s lijekovima?
Lijekovi su nam nužni, ali proizvodnja i odlaganje moraju slijediti pravila zaštite okoliša. U usporedbi s ostalim industrijama, poput metalurgije, kemijske industrije ili prerade nafte za koje je dobro poznat i opisan rizik onečišćenja okoliša, rizik onečišćenja u farmaceutskoj industriji nije dostatno evidentiran te je odnedavno postao zanimljiv. Tek 2013. godine objavljena je jedna od prvih studija Europske komisije o mogućem riziku za okoliš zbog proizvodnje i primjene lijekova. Ta je studija ukazala na problem nedostatka sustavnog praćenja industrije lijekove i njezina utjecaja na okoliš u prilično reguliranim sustavima europskih država te postavila veliko pitanje što se tek događa u zemljama koje nemaju strogu regulaciju industrije, poput Indije i Kine, najvećih svjetskih proizvođača lijekova.

Farmaceutska industrija u odnosu na ostale industrije proizvodi velike količine otpada, što je još jedan razlog visoke cijene lijekova. Stručnjaci zaštite okoliša procjenjuju da pri proizvodnji jednog kilograma ljekovite supstancije nastane od 200 do čak 30.000 kilograma otpada koji čine nedjelatni nusproizvodi, različita otapala, kemikalije za analizu, čišćenje ili dezinfekciju. Ipak, industrijska proizvodnja lijekova ima određenu regulativu u zaštiti okoliša, mnogo bolju u razvijenim zemljama, a jednako lošu kao i ostale industrije u zemljama u razvoju pa su posljedice mogućeg onečišćenja okoliša, odnosno vode, zraka i zemlje ipak poznate.

No nepoznat je opseg utjecaja na okoliš koji nastaje primjenom lijekova kod ljudi i životinja, odnosno onečišćenje okoliša koje nastaje otpadnim vodama kućanstava i farmi u kojima se nalaze mokraća i stolica ljudi i životinja. Tim se pitanjem, uz ekologiju, bavi i ekofarmakologija koja proučava način dolaska otpadnih lijekova u okoliš i njihov utjecaj te ekofarmakovigilancija koja proučava štetne događaje u okolišu zbog prisutnosti ostataka primijenjenih lijekova. Pri uzimanju lijekova u organizmu čovjeka i životinje zbiva se niz metaboličkih promjena te se lijekovi iz organizma mokraćom i stolicom izlučuju promijenjeni, dijelom promijenjeni ili nepromijenjeni. Tek nakon 2003. godine opsežnije se provode analize voda, odnosno rijeka i jezera u kojima završavaju kanalizacijske vode. Danas znamo da se u gotovo 80 posto potoka, rijeka i jezera nalaze ostatci antibiotika, steroida, sintetskih hormona te ostalih lijekova u tragovima. U prosjeku je pronađeno sedam i više različitih kemijskih komponenti lijekova, što i nije čudno kad se zna da stanovništvo godišnje potroši 235 milijuna doza antibiotika te da industrija peradi i goveda utroši 21 milijun kilograma antibiotika godišnje.

Nekoliko je studija koje su pokazale i stvarni učinak tih rezidua lijekova na životinjski svijet. Najznačajniji i svakako najdramatičniji događaj zbio se između 1996. i 2007. godine u Indiji, gdje se dogodio pomor jedne vrste supa kao posljedica nesteroidnog protuupalnog lijeka diklofenaka. Lijek se davao stoci za ublažavanje bolova i protiv vrućice, no kako se goveda u Indiji ne koriste za ljudsku prehranu niti su leševi adekvatno zbrinjavani, supovi kao lešinari hranili su se tim govedima. Dokazano je da je zbog posljedica akutnog trovanja diklofenakom, odnosno otkazivanja bubrega, uginulo oko 20 milijuna supova u Indiji i bliskom Pakistanu. Drugi zabilježen i vrlo zanimljiv slučaj opisan je u Americi na jezeru Michigan. U njemu su otkrivene male količine metformina, lijeka za liječenje dijabetesa na mjestu u kojem se ulijeva kanalizacija. Proučavane su ribe iz tog područja te je utvrđeno da metformin kod riba djeluje na gene koji su odgovorni za spol te da mužjacima daje više ženskih osobina nego što bi ih trebali imati.

Zahvaljujući takvim studijama znanstvenici su ukazali na moguće stvarne rizike za okoliš zbog prisutnosti otpadnih lijekova u vodama te su neke državne institucije uvele dodatne mjere proizvođačima lijekova. Europska komisija naredila je svim proizvođačima lijekova da od 2005. za sve nove lijekove moraju priložiti i studiju njihova utjecaja na okoliš. U Švedskoj se liječnici potiču da propisuju lijekove koji su manje štetni za okoliš. U nekim su državama provedene javnozdravstvene kampanje kojima se stanovništvo educiralo o načinima zbrinjavanja starih i neupotrebljenih lijekova, odnosno o opasnostima njihova bacanja u zahodsku školjku, a neke su bogatije bolnice, kao mjesta u kojima se stvaraju velike količine otpadnih lijekova, ugradile posebne pročistače kanalizacijske vode.
Ipak i kućanstva mogu mnogo pomoći, i to razumnom primjenom lijekova, što znači da se uzimaju točno prema uputi liječnika ili ljekarnika, čime se smanjuje količina neupotrebljenih lijekova, te odlaganjem starih lijekova na za to predviđena prikupljališta.

Autorica članka: Aleksandra Grundler Bencarić, mag. pharm.






    



ANKETA

Koristite li redovito tijekom toplih mjeseci pri odlasku u prirodu sredstva za zaštitu od insekata (repelente)?