Doznajte što jesti kod bolesti jetre

Kada dođe do kvarova u „centralnom laboratoriju“ našeg tijela, prehrana ima iznimno važnu ulogu jer znatno pridonosi čišćenju od štetnih tvari te zaštiti zdravlja jetre
Doznajte što jesti kod bolesti jetre
  • Sviđa mi se
Jetra je najveća žlijezda i drugi organ po veličini u ljudskom organizmu, a ujedno predstavlja jedini unutarnji organ koji se može obnoviti. Jetra je „tihi organ“, ne buni se, pa je uglavnom zanemarujemo dok nešto ozbiljno ne pođe po zlu. Stoga je iznimno važno dobro upoznati sve što naša jetra voli, a isto tako i što joj može naštetiti.
Unatoč postojanju širokog spektra upalnih i neupalnih bolesti jetre te metaboličkih bolesti, pri čemu se razlikuju i principi prehrane, postoje i neki opći postulati kvalitetno uravnotežene prehrane koje bi trebali slijediti svi oboljeli od bolesti jetre.

11 važnih preporuka

Neke opće preporuke za oboljele od jetrenih bolesti, posebice za one čija je bolest uznapredovala i koji su izloženi riziku od malnutricije, upućuju na sljedeće:
  1. Prehranom se mora osigurati odgovarajući kalorijski unos - ona bi otprilike trebala dnevno osigurati 35 kcal po kilogramu tjelesne mase. Kalorijskom unosu najviše bi trebali pridonositi ugljikohidrati, a kao njihov izvor preporučuju se cjelovite žitarice, voće i povrće. 
  2. Prehranom se mora osigurati odgovarajući unos bjelančevina – riječ je o dnevnom unosu između 0,8 i 1,5 g po kilogramu tjelesne mase. U određenim situacijama uznapredovale bolesti jetre koja se prezentira jetrenom ancefalopatijom, unos proteina treba znatno smanjiti (na 0,4 g/kg tjelesne mase na dan). Dobri izvori bjelančevina su mahunarke, (krto) meso, meso peradi, riba, jaja i obrani mliječni proizvodi.
  3. Unos masti prehranom potrebno je smanjiti - na 40 – 60 g na dan. Smanjenje unosa masti u hrani ponekad može reducirati simptome steatoreje (proljevastih, masnih stolica) osobito u kolestatskim jetrenim bolestima. Kao izvor masnoća preporučuju se biljna ulja, osobito maslinovo i repičino ulje, ali i druge vrste poput kokosova, lanenog, konopljinog ulja te namirnice bogate mastima poput orašastih plodova i avokada.
  4. Prehranom, osobito cjelovitim žitaricama voćem i povrćem, potrebno je osigurati odgovarajući unos prehrambenih vlakana. Pritom je od koristi i svježe i kuhano voće i povrće. 
  5. Kao metode pripreme hrane preporučuju se kuhanje i kuhanje na pari, a pripremanje jela sa zaprškom, jela s roštilja te prženje potrebno je svesti na minimum.
  6. Upotreba začina, posebno soli, treba biti umjerena ili ih, u slučaju edema i nagomilavanja tekućine u trbušnoj šupljini, treba znatno smanjiti.
  7. Hranu bi trebalo uzimati u češćim, manjim obrocima te se preporučuje unos četiri do sedam manjih obroka na dan. Poželjno je da večernji obrok bude bogat ugljikohidratima jer može popraviti ravnotežu dušika i iskorištavanje svih ostalih supstrata.
  8. Pušenje se ne preporučuje, a konzumacija alkohola je strogo zabranjena. 
  9. Redovita tjelovježba može pomoći u održavanju mišićne mase.
  10. U nekim slučajevima potrebna je povremena suplementacija enteralnom prehranom, no o tome će odlučiti liječnik koji prati zdravstveno stanje oboljele osobe.
  11. Povremena suplementacija aminokiselina razgranatih lanaca (BCAA) može biti od koristi s obzirom na to da može popraviti ravnotežu dušika, pa čak i smanjiti rizik od razvoja encefalopatije koja je posljedica kronične bolesti jetre.
Primjena ovih preporuka od svake osobe zahtijeva temeljne promjene životnog stila te iziskuje veliku motivaciju i suradnju sa zdravstvenim osobljem.

Top namirnice

Namirnice koje pozitivno djeluju na rad jetre mogu se podijeliti u dvije kategorije – namirnice koje potiču proces detoksikacije te one bogate antioksidansima koji štite jetru tijekom detoksikacije. Kao namirnice s blagotvornim djelovanjem na zdravlje jetre najčešće se izdvajaju:

Artičoka

Vjeruje se da konzumacija artičoke, zahvaljujući aktivnoj tvari cinarinu, stimulira funkciju jetre te smanjuje razinu masnoća i kolesterola u krvi. Uočeno je da artičoka potiče stvaranje žuči, a prema nekim podacima, samo 30 minuta nakon unosa artičoke protok žuči poveća se za 100 posto.

Mrkva

Prema nekim istraživanjima mrkva potiče djelovanje enzima koji sudjeluju u detoksikaciji jetre te tako osigurava zaštitu jetre.

Češnjak

Češnjak je izvor prirodnih tvari koje sadrže sumpor, a koje jetra koristi u procesu detoksikacije. Češnjak pomaže u izbacivanju žive te određenih prehrambenih aditiva iz organizma.

Mahunarke

Mahunarke su dobar izvor arginina, aminokiseline koja pomaže u procesu detoksikacije amonijaka, toksičnog nusprodukta razgradnje bjelančevina.

Gorko i zeleno povrće

Gorkost povrća stimulira protok žuči koja, među ostalim, uklanja toksine i štetne mikroorganizme kroz crijevo. Nadalje, gorko i zeleno lisnato povrće odličan su izvor klorofila koji sudjeluje u pročišćavanju jetre i krvi te antioksidansa koji jetru štite od razornog utjecaja slobodnih radikala.

Krstašice

Kelj, brokula, prokulice i ostalo povrće iz porodice krstašica ima snažan detoksikacijski učinak na jetru. Povrće iz ove skupine sadrži tvari koje neutraliziraju određene toksine poput nitrozamina i aflatoksina. Osim toga, sadrže glukozinolate koji potiču jetru na stvaranje enzima koji sudjeluju u detoksikaciji.

Sikavica ili osljebad (Sylibum marianum)

To je najpoznatija ljekovita biljka koja se koristi kod bolesti jetre. Aktivna tvar biljke je silimarin, flavonoid koji se istražuje kao potencijalna pomoć kod svih oblika bolesti jetre.

Ogledni jelovnik

Zajutrak
  • šalica zobenih pahuljica s jednom žlicom mljevenih lanenih sjemenki
  • 2 dl obranog mlijeka ili jogurta
  • zeleni čaj
  • kruška
Doručak
  • grejp i 20 badema
Ručak
  • juha od povrća (mrkva, grašak, krumpir, 1 luk, jedan češanj češnjaka, dva zrna papra, celer, rajčica. Kuhati dok povrće na bude gotovo, ispasirati, dodati žlicu maslinova ulja i ostaviti da odstoji poklopljeno 10 min.)
  • 200 g pilećih prsa na grillu
  • radič - (150 g) začinjen aceto balsamicom i 1 žlicom ekstra djevičanskog maslinova ulja
Užina
  • jabuka
  • 180 ml običnog jogurta
  • 1/4 šalice bučinih sjemenki
  • 2,5 dl izvorske vode
Večera
  • fritaja sa šparogama (1 žumanjak, 2 bjelanjka)
  • salata: ribana mrkva i cikla začinjena sokom od limuna
  • 1 manje integralno pecivo
  • čaj od koprive

Autorica članka: 
doc. dr. sc. Darija Vranešić Bender
                         Vitaminoteka





    



ANKETA

Koristite li redovito tijekom toplih mjeseci pri odlasku u prirodu sredstva za zaštitu od insekata (repelente)?