O njima se govori na svakom koraku: što su zapravo antioksidansi?

Nagomilavanje slobodnih radikala narušava zdravlje i ubrzava starenje, a antioksidansi štite stanice od njihova oksidacijskog djelovanja. Najvažniji među njima su vitamini C i E, betakaroten i selen, no ima i drugih koji zaslužuju mjesto na ovoj top listi.

Oštećenja stanica izazvana slobodnim radikalima značajna su u razvoju kardiovaskularnih i malignih oboljenja. Rezultati kliničkih studija unazad tridesetak godina dokazali su vezu između povećanog unosa antioksidansa i manje smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Zbog toga su danas antioksidansi u središtu zanimanja i istraživanja upravo u prevenciji tih bolesti.

Što su antioksidansi?

Ključni su antioksidansi:

• vitamin C,
• vitamin E,
• betakaroten i
• selen

Osim njih, u toj su skupini još i:

• likopen,
• lutein,
• cink,
• koenzim Q.

Antioksidansi su tvari koje štite stanice od oksidacijskog djelovanja slobodnih radikala.

Nagomilavanje slobodnih radikala narušava zdravlje i ubrzava starenje, pa postajemo podložni nizu degenerativnih promjena

Slobodni radikali su kemijski spojevi velike reaktivnosti uslijed prisutnosti “nesparenih” elektrona u vanjskoj elektronskoj ljusci. Nastaju svakodnevno u organizmu kao proizvodi razlaganja kisika u procesu oksidacije hrane u stanicama, odnosno stvaranja energije neophodne za život. Vežu se s tvarima s kojima dolaze u kontakt u kemijskoj reakciji, poznatoj pod nazivom oksidacija. Vezivanjem slobodnih radikala na lipide, ugljikohidrate, bjelančevine i genetski materijal nastaju nove lančane reakcije i oštećenja. Nagomilavanje slobodnih radikala narušava zdravlje i ubrzava starenje, pa postajemo podložni nizu degenerativnih promjena.

Kako djeluju u organizmu?

Glavni je mehanizam djelovanja antioksidansa stupanje u reakciju sa slobodnim radikalima, oslabljujući ih i deaktivirajući. 

Antioksidansi:

• usporavaju starenje,
• snižavaju razinu kolesterola,
• smanjuju rizik nastanka raka,
• pomažu suzbijanju razvoja tumora,
• štite srce i krvne žile,
• pomažu kod kroničnih plućnih bolesti…

Vitamin C

Vitamin C je glavni antioksidans. Prirodni izvori vitamina C su razno voće i povrće, prije svega šipak, crni ribiz, trešnja, limun, naranče, mandarine, lisnato povrće, paprika, kupus, rajčica, krumpir.

• ima važnu ulogu u oksido-reduktivnim procesima
• važan je u sintezi kolagena
• bitan je za rast i obnavljanje stanica
• bitan je za rast i obnavljanje zubnog mesa i krvnih žila
• presudna mu je uloga u prevenciji bakterijskih i virusnih infekcija
• općenito djeluje na jačanje imunološkog sustava

Izraziti nedostatak tog vitamina dovodi do bolesti koja se naziva skorbut.

Preporučena doza vitamina C (RDA) je 60 mg, iako se danas u profilaksi i liječenju primjenjuju i znatno veće doze.

Vitamin C je glavni antioksidans. Prirodni izvori vitamina C su razno voće i povrće, prije svega šipak, crni ribiz, trešnja, limun, naranče, mandarine, lisnato povrće, paprika, kupus, rajčica, krumpir

Vitamin E

Vitamin E su u mastima topljivi tokoferoli koji u organizmu djeluju kao antioksidansi. Oni su široko rasprostranjeni u hrani. Izvor su biljna ulja, posebno od pšeničnih klica, suncokretovo ulje i sjemenke, ulje kukuruznih klica, bademi, kikiriki, jaja i neki mliječni proizvodi (margarin i mlijeko).

• zajedno sa selenom iz hrane sprečava oksidaciju masnih kiselina
•  reagira sa slobodnim radikalima djelujući protektivno
• smanjuje mogućnost pojave ateroskleroze
• umanjuje rizik od nastanka srčanog udara
• sprečava umor…

Iako se nedostatak vitamina E rijetko javlja, u prevenciji i liječenju primjenjuju se različite doze. Preporučena dnevna doza za žene je 8 mg, a za muškarce 10 mg. Te doze variraju pa se često uzimaju i puno veće, dakako ako liječnik tako propiše.

>>Najjednostavnije rečeno, antioksidansi su molekule koje mogu spriječiti oksidaciju drugih molekula. Antioksidansima pripada istaknuto mjesto i u kozmetičkoj indrustriji.<<

Karotenoidi

Betakaroten, alfa-karoten, lutein, likopen, zeaksantin su pigmenti odgovorni za crvenu, žutu, zelenu i narančastu boju voća i povrća, a imaju snažno antioksidativno djelovanje.

Danas poznajemo oko 600 različitih karotenoida, a svega se njih 50-ak nalazi u voću i povrću.

Betakaroten je izoliran iz mrkve i crvene je boje. On je provitamin A, a ljudski ga organizam pretvara u vitamin A. Ima ga puno u voću i povrću jakih boja – u marelicama, dinjama, mrkvi, brokuli, breskvama, špinatu, mangu… 

Lutein je žućkasti pigment, a nalazimo ga u špinatu, brokuli, kukuruzu, žumanjku jajeta…

• djeluje na krvožilni sustav
• zaštićuje od malignih oboljenja  
• štiti očnu leću od mrene

Likopen je pigment crvene boje, a prirodni je izvor rajčica, lubenica, crvena paprika…

• On je nekoliko puta jači antioksidans od betakarotena.
• Novija su istraživanja pokazala da ima preventivnu ulogu u nastanku raka prostate.

Selen

Selen je element u tragovima, a prirodni izvor su losos, školjke, zob, sjemenke suncokreta, smeđa riža, ječam, sok od naranče, kokos, češnjak.

• sastavni je dio enzima koji sudjeluju u oksidacijskim procesima
• sudjeluje u očuvanju elastičnosti tkiva
• uvećava broj spermatozoida i povećava plodnost muškarca

Preporučena dnevna doza (RDA) je 55 mg.

Cink

Prirodni su izvori ostrige, govedina, rakovi, puretina, tuna, iznutrice, pivski kvasac, soja, sjemenke bundeve, sir, grašak. Cink je prisutan u svim organima, a najviše ga ima u eritrocitima, kostima, mišićima, jetrima, prostati.

Bitan je za veliki broj metaboličkih procesa u tijelu.

• štiti od UV zračenja
• smanjuje rizik od raka
• smanjuje rizik od kardiovaskularnih oboljenja

Uravnoteženom prehranom dnevno se unese 8,6-14 mg cinka. Uključen je u veliki broj enzimatskih sustava u organizmu (npr. rast i dioba stanice, imunološki sustav, reprodukcija…).

Preporučeni dnevni unos za žene je 12 mg, a za muškarce 15 mg.

Koenzim Q

Koenzim Q pripada skupini tvari koje nazivamo ubikinoni, fiziološki je sastojak organizma, a najviše ga ima u jetrima. Prirodni izvori su riba (skuša, losos, srdela), goveđe meso, orasi. Toplinskom obradom hrane smanjujemo sadržaj koenzima Q. Važan za stvaranje energije u našem organizmu

S godinama se smanjuje pa ga je potrebno dodatno unositi.