Dan bez cigarete – prilika za novi početak

Svjetski dan nepušenja obilježava se 31. svibnja i prava je prilika da ozbiljno razmislite o odbacivanju te vrlo štetne navike
Dan bez cigarete – prilika za novi početak
  • Sviđa mi se
Pušenje se smatra najvećom prijetnjom javnom zdravlju. Postoje procjene koje pokazuju da svakih šest sekundi jedna osoba u svijetu umire od posljedica bolesti povezane s udisanjem duhanskog dima.
Upotreba duhana raširila se svijetom otkrićem Amerike. Prve zapise o pušenju nalazimo u putovanjima Kristofora Kolumba, a Španjolci su prvi počeli uzgajati duhan u svojim prekomorskim kolonijama te ga prenijeli i u Europu.

Duhan (lat. Nicotiana tabaccum) pripada istoj porodici biljaka kao i krumpir i rajčica. Glavni djelatni sastojak duhana je alkaloid nikotin koji biljci omogućava prirodnu obranu od nametnika te se stoga stoljećima koristio kao insekticid. Naziv je dobio po francuskom ambasadoru u Brazilu Jeanu Nicotu de Villemainu koji ga je ušmrcavao radi olakšavanja napadaja migrene te ga takvog preporučivao za korištenje.

U tijelo može doći udisanjem dima, ušmrcavanjem praha i žvakanjem te vrlo brzo dolazi do mozga gdje djeluje stimulativno – poboljšava njegovu prokrvljenost, trenutačnu koncentraciju, pamćenje i smanjuje uzrujanost, pa istodobno djeluje smirujuće. No snažno podražuje sluznicu dišnog sustava, nadražuje želučanu sluznicu, povisuje krvni tlak te izaziva smanjenje tjelesne temperature. U manjim dozama djeluje antikonvulzivno (napadaji kod epilepsije i sličnih bolesti), a u većim dozama izaziva konvulzije. Zbog stvaranja određene ugode u mozgu stvara ovisnost. Brzo se razgrađuje i brzo se stvara tolerancija pa organizam nakon nekoliko sati ponovno "traži" nikotin. No ako se tijekom dana unosi sve više, dolazi do zasićenja, neugode i najčešće jake glavobolje.

Poljoprivrednim kultiviranjem uzgojene su razne sorte duhana namijenjene za pušenje, a koje se prilično razlikuju od prvotne biljke donesene u Europu. Danas Svjetska zdravstvena organizacija upozorava na iznimnu štetnost pušenja, jednako za one koji puše, kao i one koji udišu dim druge osobe.

Zbog iznimne jačine nemoguće ga je pušiti samog pa se pri proizvodnji cigareta i cigaretnog papira dodaju razni aditivi za miris, okus, stabilnost, brzinu gorenja i slično. Kombinacija zapaljenog duhana s papirom i svim tim aditivima stvara dim u kojem ima više od 4000 različitih kemijskih spojeva, od kojih je 250 štetnih, 50 kancerogenih, a sadrži i katran te ugljični monoksid. Dokazano je da pušenje uzrokuje ili ubrzava nastanak bolesti usta, grla, bronha i pluća, srčanog i moždanog udara te karcinom pluća, usta i grla, a smatra se da pogoduje i nastanku drugih oblika karcinoma, posebno gušterače, mokraćnog mjehura i želuca. Berači duhana, koji su u stalnom doticaju s vlažim listovima, obolijevaju od tzv. zelene duhanske bolesti, kod koje se nikotin apsorbira kroz kožu te izaziva glavobolju, vrtoglavicu, mučninu i povraćanje.

Prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije iz 2013., duhan ubija polovicu svojih konzumenata. Zbog snažne medijske antipušačke kampanje, ono je danas nepopularno u razvijenim zemljama, ali upotreba u siromašnim zemljama i dalje raste. Pušenje se smatra najvećom prijetnjom javnom zdravlju. Postoje procjene koje pokazuju da svakih šest sekundi umire jedna osoba u svijetu od posljedica bolesti povezane s udisanjem duhanskog dima. Svijest o štetnosti pušenja kod pušača se polako razvija jer su štetni učinci uočljivi tek nakon dosta godina konzumacije. No već za mjesec dana bez cigaretnog dima sluznica dišnog sustava se oporavlja, za godinu dana rizik za nastanak srčanog i moždanog udara je upola manji, ali tek, nažalost, za deset godina upola se smanjuje rizik za nastanak karcinoma pluća.

Za uspješan prestanak pušenja najvažniji su volja i odlučnost. Nažalost, to se najčešće dogodi kad je već prekasno, odnosno kad se već razvila neka kronična bolest prouzročena pušenjem. Osim psihološke pomoći, pušačima su dostupni nadomjesci nikotina u obliku guma za žvakanje ili naljepaka za kožu, no oni u Hrvatskoj nisu popularni kao u neki drugim zemljama.

Elektronička cigareta u početku je smatrana dobrom alternativom i preporučivana je kao podrška onima koji žele prestati pušiti. No nakon nekoliko godina korištenja shvatilo se da je jedan oblik nikotina zamijenjen drugim te je većina zemalja izjednačila zabrane pušenja za obične i e-cigarete - takav je zakon pred izglasavanjem i u Hrvatskoj. Određeno je i da se na svakoj kutiji pušačima koji se žele odviknuti omogući i “prva pomoć” pa se na njima nalazi telefonski broj za pomoć: 0800 7999.

Iako se mogu pronaći brojni tekstovi o koristi pušenja duhana i njegovu vrlo povoljnom učinku na mozak, pa sve do tvrdnji da povećava inteligenciju, štiti od Parkinsonove i Chronove bolesti, kontrolira shizofreniju i jača imunitet, ipak je znanstveno neupitno dokazana njegova štetnost i dobro evidentirana korist za zdravlje nakon prestanka pušenja. No svaka osoba sama za sebe odlučuje hoće li prestati ili ne.

Autorica članka: Aleksandra Grundler Bencarić, mag. pharm.





    



ANKETA

Koristite li redovito tijekom toplih mjeseci pri odlasku u prirodu sredstva za zaštitu od insekata (repelente)?