Antibiotike koristiti jako oprezno
Molekularni biolog dr. Igor Štagljar, profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Torontu, naglašava da je veliko korištenje antibiotika u posljednjih desetak godina u medicinske, ali i u nemedicinske svrhe odigralo važnu ulogu u stvaranju rezistentnih bakterija.
Znanstvenici su, upozorava, dosad otkrili dvadesetak različitih sojeva bakterije MRSA (tzv. zlatni stafilokok) koje mogu uzrokovati infekcije fatalne za ljude. Na upit kako se obraniti, dr. Štagljar odgovara: Produkcijom boljih antibiotika. No, najvažnije je da trebamo biti jako oprezni u korištenju antibiotika i uzimati ih samo kada je to prijeko potrebno. Naime, posljedica svakog nepotrebnog korištenja antibiotika može biti stvaranje rezistentnog soja koji, ako dođe u prirodu na sličan način kako se to dogodilo u Savi, može biti fatalan za ljude. Prof. dr. Darko Sakar sa Zavoda za farmakologiju i toksikologiju Veterinarskog fakulteta u Zagrebu protivi se bombastičnom nazivu superbakterija te se zalaže za konkretiziranje naziva same bakterije i njezina soja. Kad je riječ o životinjama i njihovu uzgoju, antibiotici su, ističe, nužni jer se bez njih ne bi mogle suzbiti razne upale, ali je, napominje, vrlo važna kontrola njihove primjene. Neodgovarajuća upotreba, naime, može dovesti do stvaranja rezistentnih sojeva bakterija. U hladnijim danima životinje znaju oboljeti od upale pluća, pa se ta bolest mora liječiti antibioticima, ali se antibiotici ne smiju davati životinjama da bi one brže rasle, odnosno ne smiju se upotrebljavati u promociji rasta, što je inače zabranjeno i u Hrvatskoj. Dakle, dopuštene količine antibiotika mogu se davati životinjama i te količine nisu štetne niti potiču rezistentnost. Pitanje je, međutim, poštuju li se propisi o dopuštenim količinama u praksi, a to je stvar i zdravstvene kontrole namirnica.
Vjesnik, 17.01.2012., Jadranka Klisović