Alzheimerova bolest - demencija ili možda samo staračka zaboravljivost

Demencija je napad na kvalitetu života – to je, naime, bolest mozga koja dovodi do poremećaja pamćenja i mišljenja, ali i do promjena ponašanja i osobnosti
Alzheimerova bolest - demencija ili možda samo staračka zaboravljivost
  • Sviđa mi se
Starenje našem tijelu donosi mnoge promjene koje utječu i na pamćenje, no demencija nije normalan dio tog procesa.
Naš život prolazi brzo i za čas smo u trećoj životnoj dobi, imamo 7o i 8o godina, na pragu smo 9o-ih,toga smo svjesni, ali ljutiti na sebe jer stalno nešto tražimo, gubimo stvari, zaboravljamo na dogovore, pamtimo “kratko“, ne sjećamo se što je bilo jučer, ali zato znamo događaje iz mladosti.

Što se zbiva zapravo s nama? Što se događa u našoj glavi? Što je s našim mozgom?

Starenjem naše tijelo doživljava promjene, mijenjaju se svi organi, slabi njihova funkcija, a tako se događaju i promjene u mozgu. Te promjene uzrokuju gubitak pamćenja, naročito nedavnih događaja - ne znamo gdje smo ostavili ključeve stana,jesmo li ugasili plin i svjetla prije izlaska iz stana, gdje nam je lisnica? Ali i slabije pamtimo ono šo smo pročitali. To su normalne promjene u starosti, sposobnost funkcioniranja je sačuvana. Takvu zaboravljivost u starijih osoba zovemo benigna staračka zaboravljivost i to nije znak demencije.

Demencija nije normalan dio starenja, to je opći pojam koji se koristi za opis poremećaja rada mozga, koji napada pamćenje i ponašanje osobe. Razvija se polagano, s vremenom se stanje pogoršava, pa se u početku i ne može prepoznati, a zahvaća osobe iznad 60 godina, dovodi do pada duševnih sposobnosti, i s vremenom postaje sve teža, ljudi zaboravljaju sve događaje.
Demencija je napad na kvalitetu života - zato što je to bolest mozga, koja dovodi do poremećaja pamćenja i mišljenja, ali i do promjena ponašanja i osobnosti.

Bolest može pogoditi svaku osobu

Najčešći uzrok demencije je Alzheimerova bolest, koja čini 50-60% svih demencija.
Što uzrokuje tu bolest, još se ne zna, ali poznato je da genetički faktori imaju veliku ulogu i da se kreće u nekim obiteljima.
U mozgu se događaju promjene – degeneriraju, tj. propadaju dijelovi mozga razarajući stanice. Pojavljuje se nenormalno tkivo tzv. "senilni plakovi" i nenormalne bjelančevine.
Neki ljudi s demencijom dobro skrivaju svoj nedostatak, svjesni su nekih promjena na sebi, pa izbjegavaju složene aktivnosti (čitanje,određene vrste posla).
Ljudi koji ne mogu promijeniti svoj život postaju frustrirani, upravo zato što ne mogu obavljati svakodnevne zadatke (plaćanje računa, gašenje svjetla).
Demencija napreduje raznom brzinom kod različitih osoba. U uznapredovalim oblicima može dovesti do potpunog razaranja funkcije mozga. Takve osobe postaju povučene i ne mogu kontrolirati svoje ponašanje, maju bučne ispade,promjene raspoloženja i veliku sklonost lutanju.

Ako se posumnja u Alzheimerovu bolest, pri pregledu je važna - dob, obiteljska anamneza,kada su se pojavili prvi znaci bolesti, kako brzo bolest napreduje, koje druge bolesti ima (ima li povišeni krvni tlak, šećernu bolest ili bolest štitnjače) - dijagnoza se postavlja u 85% slučajeva.
Potrebno je napraviti laboratorijske pretrage: razina elektrolita, manjak vitamina, naročito B12.
Vrlo je važno da liječnik pregleda sve lijekove koje osoba uzima u redovitoj terapiji, kako bi se otklonila mogućnost da neki lijek ili interakcija između lijekova uzrokuje promjene u ponašanju.
Nije beskorisno učiniti CT ili MR mozga, kako bi se isključile druge bolesti mozga (kao moždani udar ili tumor mozga).

Koje promjene upućuju na Alzheimerovu bolest?

1.poremećaj pamćenja - iako se razvija polako, kroz više mjeseci i godina promjene su uočljive

2.poteškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti - kuhanje, spremanje, održavanje osobne higijene

3.poteškoće govora, čitanja i pisanja - zaborave se riječi koje se pokušavaju nadomjestiti neuobičajenim, rečenice se teško razumiju, nemaju svrhu

4.gubitak prostorne i vremenske orijentacije - nesnalaženje na poznatim mjestima, zaboravi se koji je dan, mjesec ili godina

5.pogrešne procjene i odluke - neprimjereno odijevanje prema vremenskim prilikama ili situacijama

6.poremećaj apstraktnog mišljenja - nesnalaženje s novcem, nemogućnost da se ispuni običan formular, nerazumijevanje nekih pojmova - što je rođendan, što je ljubav

7.učestalo gubljenje i zametanje stvari - odlaganje na neuobičajenim mjestima

8.promjene raspoloženja i ponašanja - bezrazložno plakanje ili smijanje, česte izmjene nervoze i smirenosti

9.promjene osobnosti - ljubomora, sumnjičavost

10.gubitak interesa za socijalne aktivnosti - osjećaj napuštenosti, izoliranje od drugih osoba, nezainteresiranost

Možemo li izliječiti ili usporiti razvoj Alzheimerove bolesti?

Demencija je neizlječiva!
Neki lijekovi mogu usporiti razvoj bolesti, ali samo ako se primijene u ranom i blagom stadiju bolesti.
Lijekovi protiv prateće depresije i psihoze se upotrebljavaju, ali često uzrokuju ozbiljne nuspojave (pogotovo u kombinaciji s drugom terapijom kroničnih bolesti).
Mnogi vitamini i prehrambeni dodaci nisu pokazali učinkovitost (osim vitamina B12, ako se utvrdi njegov manjak). Mnogi lijekovi (poput onih u slobodnoj prodaji bez recepta: lijekovi protiv prehlade, lijekovi za spavanje, lijekovi protiv tjeskobe) pogoršavaju demenciju.

Potporne mjere

Ako je demencija jako uznapredovala i intelektualne funkcije su uništene, mogu pomoći potporne mjere. Od bolesnika više ne možemo očekivati "normalan život".

Primjerice veliki satovi i veliki kalendari za bolju orijentaciju, pisanje dnevnih obveza na veliki pano, na vidljivo mjesto ostaviti brojeve telefona bliskih osoba ili službi za pomoć, opetovano davati informacije gdje se nalazi i što se događa. Po mogućnosti ne mijenjati raspored predmeta u sobi gdje boravi takva osoba, izbjegavati preseljenje, jer bolesna osoba više nema mogućnost adaptacije, ne mijenjati osobu koja je prati (njegovatelj ili član obitelji.
Oboljeli od demencije moraju imati potporu obitelji i razumijevanje. Trebamo mu diskretno pomoći u svakoj situaciji, a ne nikako prigovarati za pogreške.
Alzheimerova bolest je izazov za obitelj i njegovatelja - koliko još možemo produžiti ljudskost i dostojanstvo bolesnika.
Svakom takvom bolesniku potrebna je cjelodnevna 24-satna skrb - skrb bez prestanka.

NE LJUTITE SE NA BOLESNIKA; NASMIJEŠITE SE; NE ZABORAVITE - bolesniku je najteže.



Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest ima Savjetovalište za obitelji oboljelih.

1906. g. dr. Alojz Alzheimer opisao je bolest koja nosi njegovo ime.
Svjetski dan ALZ bolesti je 21. rujna - to je dan solidarnosti koji ujedinjuje sve oboljele, njihove obitelji, skrbnike, udruge i stručnjake u zajedničku misiju -podizanje svijesti u javnosti o toj teškoj bolesti.

Vlasta Vučevac, dr. med.
spec.opće med.-gerontolog




    


ANKETA

Hidratacija je vrlo važna za ispravno funkcioniranje organizma. Koliko vode dnevno vi popijete?