Alergije
Početak cvatnje biljaka za neke ljude je i početak alergijskih reakcija. Kako si možete pomoći?
Alergije spadaju među najčešće zdravstvene tegobe modernog svijeta. Zbog načina života i sve većeg onečišćenja zraka te zbog sve učestalije upotrebe raznih aditiva i konzervanasa u hrani i ostalim proizvodima namijenjenim za široku potrošnju, suvremeni čovjek okružen je sve većim brojem različitih potencijalnih alergena. Najčešće su alergije dišnih puteva, a zatim alergijske reakcije na različite sastojke hrane (prehrambene namirnice, aditive, konzervanse, prehrambene boje) koje se najčešće očituju kožnim simptomima, kao urtikarija ili alergijski dermatitis te crijevnim simptomima u vidu proljeva.
Što su alergije?
Alergija je najjednostavnije rečeno poremećaj imunološkog sustava. Definiramo je kao prekomjernu reakciju organizma na inače neškodljivu tvar. Osoba koja boluje od određene alergije ustvari ima promijenjeni imunitet i njezin je organizam preosjetljiv na neke tvari iz okoline s kojima se inače susrećemo svakodnevno. Te tvari zovu se antigeni ili alergeni. Alergije je početkom 20. stoljeća prvi uočio i liječio bečki liječnik Clemens von Pirquet, koji je kod nekih svojih pacijenata otkrio specifične reakcije na određene podražaje iz okoline kao što su prašina, pelud i hrana. Kod osoba koje nisu alergične, obrambeni sustav je zapamtio alergene kao bezazlene tvari pa ništa i ne poduzima pri susretu s njima. Kod alergičnih osoba obrambeni sustav reagira burno kao da je posrijedi infekcija te na taj način nastaju simptomi alergije.
Alergeni
Postoje razni alergeni. Neki se prenose zrakom pa ih nazivamo – inhalacijski alergeni (pelud trava i cvijeća), a neke možemo dobiti hranom - nutritivni alergeni ( jaja, mlijeko, kikiriki...). Osim toga, alergija se može razviti i na sunce, razne životinje (psi i mačke), grinje, gljivice, na neke lijekove (penicilin), konzervanse, aditive, pesticide itd.
Alergije se mogu javljati kao kožne alergije, alergije na lijekove i cjepiva, ubod insekata, alergije na hranu, alergijske bolesti dišnih puteva. Od svih alergija najčešće su kožne alergije.
Simptomi alergija
Simptomi alergija ovise o tome na koji način alergeni ulaze u tijelo. Ako ih udišemo (inhalacijski alergeni), simptomi se javljaju u nosu, očima, sinusima, grlu. Tu je najčešće oboljenje alergijski rinitis.
Alergijski rinitis je upalna bolest sluznice nosa koja se manifestira začepljenjem nosa, pojačanom sekrecijom, kihanjem i svrbeži nosa. Zbog simptoma sličnim prehladi, važno je naučiti razlikovati alergije od prehlada. Kod prehlade se često javlja i temperatura te simptomi prođu znatno brže nego kod alergija. Simptomi alergija se smanjuju samo ako se počne terapija i ovisi o vremenu izloženosti alergenima.
Alergija na hranu manifestira se problemima u probavnom sustavu, kao osip po koži, mučnina i povraćanje.
Simptomi alergije mogu varirati od blagih do teških i po život opasnih.
Kao najgori mogući ishod važno je spomenuti anafilaktički šok koji se može javiti kod osoba koje imaju alergiju. Dolazi do crvenila kože, oticanja usta i jezika, pada tlaka, ubrzanog rada srca... Kod ovakvih slučajeva potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć. Osobe koje su jako osjetljive i imaju sklonost takvom šoku, često sa sobom imaju injekciju s lijekom koju si sami daju
Peludni kalendar
Liječenje alergija počinjemo uklanjanjem ili izbjegavanjem alegena. Ako patite od alergija na pelud, važno je informirati se o stanju peludi u području u kojem živite. Takve tablice peludi, tvz. peludni kalendar, specifične su za svako područje. Peludni kalendar je obavijest o razdobljima cvatnje pojedinih biljaka u određenom području.
Alergijski semafor
Alergijski semafor je način dnevnog izvještavanja o količini peludnih zrnaca u zraku i specifičan je za određena područja. Na temelju mjerenja količine peludnih zrnaca u prostornom metru atmosferskog zraka određuju se boje alergijskog semafora. Zelena boja odgovara koncentraciji peludi koja će kod malog broja jako osjetljivih osoba uzrokovati alergijske simptome. Žuta određuje koncentraciju koja kod većine alergičnih osoba uzrokuje simptome, a crvena vrlo visoku koncentraciju peludi koja će kod svih osjetljivih osoba uzrokovati simptome. Istodobna procjena razine peludi u zraku i elemenata vremenske prognoze (temperatura, vlažnost, vjetrovi) može dati vrlo korisne bioprognostičke podatke koji alergičnim bolesnicima omogućuju planiranje dnevnih aktivnosti i odgovarajućih preventivnih postupaka.
U vrijeme cvatnje treba izbjegavati otvaranje prozora i tjelesne aktivnosti na otvorenom jer tada unosite veću količinu peludi u dišni sustav. Ako imate mogućnosti, godišnji odmor planirajte u vrijeme kada je oko vašeg mjesta prebivališta sezona peludi. Dobro bi bilo tada otići na mjesta gdje ima manje alegena, npr. otoke ili planine. Prozračivanje prostorija treba obaviti kada je najniža koncentracija peludi (rano jutro i kasno uvečer).
Ako ste alergični na grinje, važno je iz prostorija u kojima boravite maknuti tepihe, zavjese, plišane igračke, jastuke od perja... Za sve oblike alergija najvažnije je odstranjivanje štetnih uzročnih faktora –alergena. Nikako ne treba zanemariti i zdravstveni odgoj, edukaciju djece i roditelja te pravilnu primjenu lijekova.
Lijekovi za alergije (antihistaminici) djeluju samo na simptome alergija, no ne liječe ih, dok za neke vrste alergena postoji i specifična terapija, kojom se sprečava imunološki odgovor na alergen i zove se hiposenzibilizacija.
Katarina Fehir Šola, mag.pharm.